Plitvička jezera: 16 jezera na osam kilometara, slap od 78 metara i prvi hotel iz 1896.

Plitvička jezera skupina su od 16 većih i mnogo manjih međusobno povezanih jezera između Male Kapele i Plješevice, u izvorišnom području rijeke Korane. Nanizana su u smjeru jug – sjever u duljini od osam kilometara, zajedno zauzimaju 1,98 četvornih kilometara, a završavaju slapom visokim 78 metara.

Nacionalnim parkom proglašena su 1949., a od 1979. nalaze se na UNESCO-ovu popisu svjetske prirodne baštine. Park danas obuhvaća 294,82 četvorna kilometra, a unutar njega je i Čorkova uvala, poseban rezervat šumske vegetacije.

Dodaj Croglobal među omiljene izvore na Googleu

Plitvička jezera od Prošća do Novakovića Broda

Jezera počinju Prošćanskim jezerom ili Prošćem, na 636 metara nadmorske visine, a završavaju Novakovića Brodom na 503 metra. Između njih redaju se Ciganovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko ili Crno jezero, Malo jezero ili Mali Jovinovac, Veliki Burget, Galovac, Milino jezero, Jezerce ili Gradinsko jezero, Kozjak, Milanovac, Gavanovac i Kaluđerovac.

Najveći je Kozjak s 0,83 četvorna kilometra, a slijedi Prošćansko jezero sa 0,68. Kozjak je ujedno i najdublji, s 46 metara, dok je Novakovića Brod dubok tek tri metra. Neka su jezera sasvim mala: Milino jezero ima tek 0,0012 četvornih kilometara, odnosno oko 1200 četvornih metara.

Vodu dobivaju iz Crne i Bijele rijeke te Rječice. Gornja jezera leže u dolomitima, a donja – Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod – u vapnencima. Na kraju niza voda se preko slapa Plitvice ruši u Koranu.

Sedra: kamen koji grade voda i mahovina

Postanak jezera vezan je uz sedrene barijere kojima je nakon pleistocena pregrađena riječna dolina. Voda se preko tih barijera prelijeva iz viših u niža jezera, pa nastaju brojni slapovi i kaskade po kojima su Plitvice poznate.

Sedra je, prema Hrvatskoj enciklopediji, šupljikavi vapnenac građen od kristala kalcita. Nastaje kada kalcijev bikarbonat otopljen u vodi na slapovima zbog mehaničkog udara izgubi ugljikov dioksid i prijeđe u teško topljivi kalcijev karbonat, koji se taloži.

Na krškim slapovima u tome sudjeluju i biljke: alge i mahovine, takozvani sedrotvorci, uzimaju ugljikov dioksid iz vode i tako pomažu taloženje sedre. Barijere su zato živi dio krajolika, a ne samo kamen koji je jednom nastao.

Turisti dolaze od 19. stoljeća

Prvo svratište uz jezera podignuto je 1852., a prvi hotel 1896. Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera, osnovano 1893. u Zagrebu, uređivalo je okoliš i dovodilo posjetitelje, piše Hrvatska enciklopedija.

Jezera su s unutrašnjošću povezana preko Karlovca, udaljenog 86 kilometara, a s jadranskom obalom preko Otočca, udaljenog 38 kilometara, prema Senju i Karlobagu. Zbog takvog položaja i danas su usputna postaja mnogim putnicima između kontinenta i mora.

Hrvatska ima još prirodnih i kulturnih dobara na UNESCO-ovim popisima. Pročitajte još: Tri hrvatske čipke na UNESCO-ovu popisu i Plitvice pune gostiju, ali izazov ostaje.