Barać: Ulaganje u učenje hrvatskog jezika je ulaganje u ljude. Rekordnih 147 potomaka iseljenika uči hrvatski u Zagrebu

Ministarstvo demografije i useljeništva u četvrtak je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu uručilo ugovore 147 stipendista tečaja Croaticum. Riječ je o rekordnom broju polaznika zimskog semestra, a učenje hrvatskog ove godine ponajviše pohađaju potomci iseljenika iz Južne Amerike i drugih prekomorskih zemalja.

Većinom su to punoljetni potomci hrvatskih iseljenika u trećem i četvrtom naraštaju, ali i njihovi supružnici, navodi Ministarstvo. Najviše ih dolazi iz Argentine, Čilea i Perua, a ove je godine porastao i broj polaznika iz Australije, Kanade i SAD-a, izvijestila je Hina, čiju je vijest prenio Index.

Učenje hrvatskog: 700 stipendija ove godine

Stipendija uključuje besplatnu nastavu te subvencioniranu prehranu i smještaj. Za ovu akademsku godinu odobreno je ukupno 700 stipendija, od čega je 325 predviđeno za tečaj u Zagrebu, 161 za zimski i 164 za ljetni semestar.

“Naše Ministarstvo kontinuirano prati povećan interes koji postoji za Hrvatsku upravo među članovima naše dijaspore. Povećali smo broj stipendija s 500, koliko smo imali lani, na 700 za ovu akademsku godinu”, rekao je državni tajnik Mladen Barać.

Prema internim anketama Ministarstva, gotovo četiri od pet polaznika žele ostati u Hrvatskoj i nakon tečaja. Mnogi ostaju u kontaktu sa službom za integraciju, koja im pomaže pri zapošljavanju i rješavanju stambenog pitanja.

“Jezik se često pokazuje kao najsnažniji integracijski alat”, poručio je Barać, dodavši u izjavi Ministarstva: “Ulaganje u hrvatski jezik za nas je ulaganje u ljude i u snažniju povezanost hrvatskog iseljeništva s domovinom.”

Jezik kao veza s obiteljskim korijenima

Croaticum se, osim u Zagrebu, održava i na sveučilištima u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru i Puli. Program u sadašnjem obliku postoji od 2012., a otad je kroz njega prošlo gotovo 4000 polaznika.

Voditeljica Croaticuma Aida Korajac objašnjava da je semestralni tečaj intenzivan, s nastavom svaki dan i društvenim događanjima izvan učionice. “Njima hrvatski jezik ne znači samo učenje još jednog novog jezika, nego i formiranje identiteta i povezivanje s članovima obitelji, što je dosta emotivno”, rekla je.

Među stipendistima je i mladi pravnik Fabian, čija obitelj potječe iz Crikvenice. U Hrvatskoj živi godinu i pol, prvo je šest mjeseci proveo u Splitu, a sada živi u Zagrebu, gdje planira ostati i pronaći posao u struci. “Oni su uvijek željeli da ja ili netko iz obitelji živi u Hrvatskoj”, rekao je o svojoj obitelji, u kojoj se hrvatski nikada nije govorio.

Stipendije su dio mjera kojima Vlada potiče povratak potomaka iseljenika. Pročitajte još: Intervju – veleposlanik Gordan Bakota: Raste interes za povratak

Više o temi: Hrvatska do 2030. želi snažnije povezati domovinsku i iseljenu Hrvatsku