Hrvatska do 2030. želi snažnije povezati domovinsku i iseljenu Hrvatsku

Foto: AI – Croglobal

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine među važnim ciljevima ističe jačanje veza s Hrvatima izvan Hrvatske, stvaranje uvjeta za povratak iseljenika i njihovih potomaka te snažnije uključivanje dijaspore u gospodarski i društveni život zemlje. Vlada istodobno ističe da su izdvajanja za Hrvate izvan Hrvatske u proteklom desetljeću višestruko povećana.

„Prije deset godina, kada smo došli na vlast, frapirao me podatak da se za te aktivnosti izdvajalo 16 milijuna eura. Danas smo došli na iznos od 200 milijuna eura kroz međuresorsku suradnju, što možda i dalje nije puno, ali nije ni malo“, izjavio je premijer Andrej Plenković ovog ljeta, sudjelujući na konstituirajućoj sjednici Savjeta mladih Hrvata izvan Hrvatske.

Premijer je pritom istaknuo kako su u mandatu njegovih vlada značajno povećana izdvajanja za aktivnosti povezane s Hrvatima izvan Hrvatske.

Plenković je politiku prema Hrvatima izvan Hrvatske podijelio u tri glavna područja. Prvo je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog naroda, drugo položaj hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država, a treće odnosi s potomcima Hrvata koji su se tijekom različitih valova iseljavanja nastanili u Europi i na drugim kontinentima.

Poticaji za povratak

Posebna pozornost posvećena je povratku hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

„Imamo i posebne programe za poticanje povratka Hrvata iz inozemstva poput oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pet godina za sve koji su dvije godine bili negdje vani, što nije mali iznos i pravi je mamac da se netko vrati, a imamo i druge mjere koje daju sredstva da pokrenete svoje poslove“, poručio je Plenković mladim Hrvatima iz inozemstva.

Pritom je naglasio da je Hrvatska danas demokratska i politički stabilna država.

Potpora Vlade Hrvatima izvan Hrvatske

Važnost institucionalne potpore istaknuo je i ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

„Vlada Republike Hrvatske stoji uz vas. Potpora koju pružaju predsjednik Vlade, Hrvatski sabor i druge državne institucije potvrđuje koliko su Hrvati izvan domovine važan dio našeg nacionalnog bića“, poručio je Milas mladima.

Dodao je kako je posebno značajno sudjelovanje najviših predstavnika državnih institucija na otvorenju sjednice Savjeta mladih Hrvata izvan Hrvatske, što je, prema njegovim riječima, poruka zajedništva i međusobnog uvažavanja.

Što predviđa Nacionalna razvojna strategija do 2030.?

Hrvatski sabor donio je Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine 5. veljače 2021., na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

U Strategiji posebno mjesto zauzimaju Hrvati izvan Hrvatske, njihovo povezivanje s domovinom te stvaranje uvjeta za povratak iseljenika i njihovih potomaka.

Jedan od ciljeva je jačanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskih nacionalnih manjina te zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske.

Strategija se pritom oslanja i na članak 10. Ustava Republike Hrvatske, prema kojem Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu, promiče njihove veze s domovinom te pruža posebnu skrb i zaštitu dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama.

Posebna pozornost Hrvatima u BiH

Bosna i Hercegovina posebno je područje djelovanja hrvatske politike prema Hrvatima izvan Hrvatske. Hrvatski narod u BiH jedan je od triju konstitutivnih naroda.

Strategija predviđa nastavak potpore programima i projektima usmjerenima na unaprjeđenje položaja i kvalitete života Hrvata u BiH te stvaranje uvjeta za njihov održivi ostanak.

To uključuje političku participaciju, očuvanje nacionalnog identiteta te stvaranje uvjeta za gospodarski razvoj i prosperitet, uz uvažavanje unutarnjeg razvoja i napretka Bosne i Hercegovine.

Predviđen je i nastavak aktivnosti usmjerenih na zaštitu hrvatskih manjina u drugim državama te razvoj odnosa s ljudima hrvatskog podrijetla, njihovim kulturnim zajednicama, klubovima i hrvatskim katoličkim misijama u inozemstvu.

Tri ključna prioriteta

U području jačanja položaja Hrvata u BiH, hrvatskih manjina te zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske Strategija izdvaja tri glavna prioriteta.

Prvi je očuvanje identiteta Hrvata izvan Hrvatske, skrb za njihova prava te jačanje veza i suradnje s hrvatskim zajednicama i državama u kojima žive.

Drugi je unaprjeđenje položaja i kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini, dok se treći odnosi na zaštitu hrvatskih manjina u drugim državama.

Dijaspora kao potencijal za razvoj Hrvatske

Poseban dio Strategije posvećen je povezivanju s Hrvatima izvan Hrvatske i povratku hrvatskog iseljeništva.

Prema procjeni navedenoj u Strategiji, izvan Hrvatske živi oko tri milijuna Hrvata, odnosno ljudi koji se na temelju svojeg podrijetla smatraju Hrvatima. U tu procjenu uključene su i osobe koje su se iz Hrvatske iselile tijekom prethodnih deset godina.

U dokumentu se naglašava kako su Hrvati izvan Hrvatske diljem svijeta stekli životno, radno i poslovno iskustvo koje može pridonijeti razvoju Hrvatske.

Foto: AI – Hrvatska župa sv. Jeronima

Zato se kao dugoročno opredjeljenje navodi jačanje suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske, uspostavljanje čvršćih veza s domovinom te poticanje poslovanja u Hrvatskoj ili suradnje s hrvatskim poduzećima.

Istodobno se predviđa stvaranje poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka te njihova što jednostavnija integracija u hrvatsko društvo.

Povratak neće ovisiti samo o emocijama

Strategija pritom polazi od toga da većina Hrvata izvan Hrvatske živi u razvijenim državama, zbog čega će kvaliteta životnih i poslovnih uvjeta u Hrvatskoj imati važnu ulogu u odluci o povratku.

Kako se navodi u dokumentu, odluka pripadnika dijaspore o uspostavljanju čvršćih poslovnih i životnih veza s Hrvatskom nije samo emocionalna. Ona uključuje i usporedbu životnih i poslovnih okolnosti u državama u kojima danas žive s onima koje im nudi Hrvatska.

Zbog toga se javne politike trebaju usmjeriti na ubrzavanje gospodarskog rasta i razvoja, povećanje društvene uključenosti i pravednosti te stvaranje povoljnijeg okruženja za doprinos dijaspore gospodarskom i demografskom razvoju Hrvatske.

Hrvatski jezik, kultura i državljanstvo

Strategija predviđa nastavak ulaganja u diplomatsko-konzularnu mrežu radi očuvanja i promicanja hrvatskog nacionalnog identiteta među Hrvatima izvan Hrvatske, posebno među mladima.

Jedan od važnih elemenata je i unaprjeđenje sustava poučavanja hrvatskog jezika i kulture kao drugog, stranog i nasljednog jezika.

Cilj je olakšati povezivanje Hrvata izvan Hrvatske s domovinom, ali i njihovu eventualnu suradnju, povratak i integraciju u hrvatsko društvo.

Predviđeno je i jačanje aktivnosti diplomatsko-konzularnih predstavništava radi pojednostavljenja postupaka stjecanja hrvatskog državljanstva za pripadnike dijaspore, osobito među mladima.

Uz to, Strategija predviđa oblikovanje novih ciljanih programa i mjera prilagođenih potrebama i specifičnostima Hrvata u različitim državama.

Registar stanovništva i praćenje povratka

Jedna od predviđenih mjera je i izrada registra stanovništva, koji bi trebao omogućiti praćenje demografskih kretanja i učinaka mjera usmjerenih na poticanje povratka dijaspore i provedbu demografskih politika.

Strategija posebno naglašava važnost hrvatskog iseljeništva koje se iselilo tijekom posljednjih pet do deset godina.

Takvi iseljenici, prema dokumentu, predstavljaju važan ljudski kapital za održivost i razvoj Hrvatske.

Poduzetnici, znanstvenici i nove tehnologije

U hrvatskom iseljeništvu nalazi se velik broj uspješnih poduzetnika i znanstvenika, a Strategija predviđa aktiviranje tog potencijala kroz razvojne mjere koje bi trebale povezivati hrvatsko iseljeništvo s domicilnim stanovništvom.

Poseban naglasak stavljen je na suradnju u razvoju novih tehnologija i uvođenju inovacija u gospodarske djelatnosti.

Strategija predviđa i razvoj i jačanje infrastrukture za skrb o starijim osobama. Time bi se, među ostalim, trebalo pridonijeti stvaranju uvjeta za povratak umirovljenika iz hrvatskog iseljeništva i učiniti Hrvatsku privlačnijom destinacijom za život u mirovini.

Što Hrvatska želi postići do 2030.?

Nacionalna razvojna strategija među prioritetima politike prema Hrvatima izvan Hrvatske navodi:

• zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Hrvatske
• očuvanje i jačanje njihova identiteta
• jačanje suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske
• stvaranje uvjeta za povratak iseljenika i dijaspore
• uključivanje povratnika u gospodarski i društveni život Hrvatske
• poticanje povratka i useljavanja u Hrvatsku
• jačanje zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske
• suradnju s europskim državama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, uz primjenu načela uzajamnosti.

Nacionalna razvojna strategija tako povezivanje s hrvatskom dijasporom, povratak iseljenika te aktiviranje njihova gospodarskog, stručnog i demografskog potencijala postavlja među važna područja dugoročnog razvoja Hrvatske do 2030. godine.

Pitanje koje ostaje jest koliko će se ciljevi zapisani u Strategiji pretvoriti u konkretne i dugoročne mjere koje će Hrvatima izvan Hrvatske povratak, ulaganje i život u domovini učiniti stvarnom i održivom mogućnošću.

Piše: Ivica Buljan

*Ovaj tekst i sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.