Intervju – veleposlanik Gordan Bakota: Raste interes za povratak, a Vlada RH ga potiče konkretnim mjerama

Gordan Bakota, veleposlanik Republike Hrvatske u Njemačkoj, jedan je od doajena hrvatske diplomacije s desetljećima iskustva u međunarodnim odnosima. Tijekom diplomatske karijere radio je u Sjedinjenim Američkim Državama, a obnašao je i dužnost veleposlanika u Srbiji, Austriji i Turskoj. Bio je državni tajnik i pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova.  Bakota je rođeni Zagrepčanin, ljubitelj dobre glazbe, tenisa i nogometa, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. S ovim iskusnim i agilnim diplomatom razgovarali smo o političkim i gospodarskim odnosima, s posebnim naglaskom na hrvatsko iseljeništvo u Njemačkoj, koje je brojno, dobro organizirano i raspolaže velikim potencijalom za povezivanje s domovinom.

Hrvatska dijaspora u Njemačkoj najbrojnija je među hrvatskim iseljeništvom u svijetu. Riječ je o vrlo raznolikoj zajednici – od ljudi koji su snažno vezani uz Hrvatsku i svoj boravak u Njemačkoj još uvijek doživljavaju kao privremen do mladih koji su već treća ili četvrta generacija rođena u toj zemlji. Kako danas gledate na strukturu hrvatske zajednice u Njemačkoj i njezinu povezanost s domovinom?

Raznolikost hrvatskog iseljeništva u Njemačkoj istodobno je i njegova snaga. Riječ je o zajednici koja se oblikovala kroz različite valove iseljavanja, u vrlo različitim povijesnim, političkim i društvenim okolnostima. Iskustva prve generacije hrvatskih iseljenika znatno se razlikuju od iskustava njihovih potomaka, ali i onih koji su u Njemačku došli u vrijeme raspada bivše države ili nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

U međuvremenu su se bitno promijenile i okolnosti u samoj Njemačkoj, osobito nakon njezina ujedinjenja. Posebnost hrvatskog iseljeništva u Njemačkoj predstavlja i federalni ustroj te zemlje, zbog kojeg je naša zajednica u velikoj mjeri organizirana po pojedinim saveznim zemljama, na prilično decentraliziran način. Unatoč svim generacijskim i društvenim razlikama, snažna povezanost s Hrvatskom ostaje važan zajednički nazivnik.

Veleposlanik Bakota s premijerom Plenkovićem za radnog posjeta Berlinu

Koliko je Hrvata doista u Njemačkoj? Postoje li pouzdani podaci o brojnosti naše zajednice?

Prema službenim statističkim podacima, u Njemačkoj živi 413.480 hrvatskih državljana. Ipak, procjene hrvatskih katoličkih misija govore da bi broj Hrvata u toj zemlji mogao biti i veći od 500.000.

Naime, u službenim statističkim podacima mnogi hrvatski državljani koji imaju i njemačko državljanstvo ne vode se kao hrvatski iseljenici. Svakako je važno istaknuti da je među hrvatskim državljanima u Njemačkoj velik broj onih podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, što je jedna od važnih posebnosti hrvatske iseljeničke zajednice.

Gospodarski izazovi i položaj hrvatskih radnika

Gospodarska situacija u Njemačkoj posljednjih je godina sve zahtjevnija, a neke su industrije suočene s ozbiljnim problemima i restrukturiranjem. Kako se u takvim okolnostima snalaze hrvatski građani u Njemačkoj? Osjećaju li posljedice gospodarskih poteškoća i u kojoj mjeri?

Doista, gospodarska situacija u Njemačkoj, kao i u većem dijelu Europe, postaje sve složenija i zahtjevnija, osobito u kontekstu visokih cijena energenata i problema s priuštivim stanovanjem. Stoga i među hrvatskim iseljenicima postoji određena zabrinutost. Posebno su pogođeni pojedini gospodarski sektori, poput automobilske industrije i uslužnih djelatnosti, u kojima je zaposlen veći broj naših iseljenika.

Povratak u Hrvatsku: možemo li očekivati veći val povratnika?

Sve je više interesa hrvatskih iseljenika za povratak u domovinu, a dio njih već je napravio taj korak. Možemo li u sljedećim godinama očekivati značajniji, pa i masovniji povratak Hrvata iz Njemačke? Što bi Hrvatska trebala učiniti kako bi dodatno potaknula taj proces?

Svakako bilježimo porast interesa naših iseljenika za povratak u domovinu, a i statistički podaci o smanjenju broja hrvatskih državljana u Njemačkoj za 12.330 osoba u odnosu na prethodnu godinu upućuju na mogući trend povratka.

Republika Hrvatska taj proces potiče konkretnim mjerama, poput poreznih olakšica za povratnike, mjere „Biram Hrvatsku”, potpora za samozapošljavanje i stambeno zbrinjavanje te mjerama obiteljske i demografske politike, među kojima su i povećane rodiljne i roditeljske naknade.

Hrvatski konzuli u Njemačkoj kod veleposlanika na radnom sastanku

Povratak naših iseljenika jedan je od ključnih ciljeva hrvatske državne politike i ne propuštamo priliku o tome razgovarati s hrvatskom zajednicom u Njemačkoj. O tome dovoljno govori činjenica da najviši hrvatski državni dužnosnici tijekom posjeta Njemačkoj redovito održavaju susrete s našim iseljenicima. Na tim se susretima, među ostalim, predstavljaju i mogućnosti koje Republika Hrvatska nudi onima koji razmišljaju o povratku.

Od fizičkih zanimanja do stručnih i rukovodećih poslova

Dio prve generacije hrvatskih iseljenika i danas radi u građevinarstvu, industriji, uslužnim djelatnostima i drugim fizički zahtjevnijim zanimanjima. Istodobno, sve je više Hrvata, osobito pripadnika mlađih generacija rođenih u Njemačkoj, koji rade u administraciji, obrazovanju, znanosti, zdravstvu i drugim stručnim područjima. Kako biste ocijenili današnji društveni i profesionalni položaj Hrvata u Njemačkoj? Postoji li vidljiv generacijski pomak?

Kao što sam već naglasio, položaj hrvatskih iseljenika u Njemačkoj u dobroj se mjeri promijenio. Sve više Hrvata druge i treće generacije zaposleno je u njemačkoj administraciji, financijskom i korporativnom sektoru, zdravstvu, medijima i obrazovanju. Smatram važnim poticati naše iseljenike na dva naizgled proturječna procesa – s jedne strane na povratak u domovinu, a s druge na njihov veći angažman u njemačkoj administraciji, pa i politici.

Pozitivnih primjera već ima, ali svakako postoji prostor za još značajniji angažman hrvatskih iseljenika u tom pogledu. To bi bilo korisno kako za njihov položaj u Njemačkoj tako i za ukupne bilateralne odnose naših dviju država.

Očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta

Kako ocjenjujete njemački odgojno-obrazovni sustav kada je riječ o djeci hrvatskog podrijetla? Jesu li hrvatski jezik, kultura, povijest i drugi elementi hrvatskog identiteta dovoljno zastupljeni u njemačkom školstvu ili postoji prostor za njihovo snažnije uključivanje?

Njemački odgojno-obrazovni sustav vrlo je složen jer je decentraliziran, a nadležnost za obrazovanje prvenstveno je u rukama 16 saveznih zemalja.

S Pascalom Hectorom kolegom veleposlanikom Njemačke u Hrvatskoj

Za budućnost hrvatskog iseljeništva u Njemačkoj od ključne je važnosti hrvatska nastava, koja ne obuhvaća samo učenje hrvatskog jezika nego i upoznavanje hrvatske kulture, povijesti i identiteta.

Hrvatska diplomacija čini sve kako bi učiteljima hrvatskog jezika i kulture pružila potporu u tom zahtjevnom zadatku te istodobno potaknula što veći broj naših iseljenika da svoju djecu uključe u hrvatsku nastavu.

Hrvatske katoličke misije kao oslonac zajednice

Hrvatska zajednica u Njemačkoj tradicionalno je vrlo dobro organizirana, a posebno važnu ulogu desetljećima imaju hrvatske katoličke misije i Crkva. Koliko hrvatsko veleposlanstvo i diplomatsko-konzularna mreža surađuju s tim institucijama i udrugama?

Hrvatske katoličke misije od ključnog su značenja za život Hrvata u Njemačkoj. Već desetljećima njihova uloga nije isključivo dušobrižnička, već našim iseljenicima pružaju i socijalnu, karitativnu, kulturnu i širu društvenu potporu.

Velik dio hrvatske zajednice tradicionalno se okuplja oko misija. One su i prije uspostave diplomatsko-konzularnih ureda Republike Hrvatske našim iseljenicima pružale administrativnu i drugu pomoć, na svojevrstan način preuzimajući i neke od uloga koje danas imaju veleposlanstvo i generalni konzulati. Stoga je suradnja s hrvatskim katoličkim misijama i danas neizmjerno važna.

Uloga veleposlanika u povezivanju iseljeništva s domovinom

Koliko je važna Vaša osobna uloga u povezivanju hrvatske zajednice u Njemačkoj s matičnom državom? Na koji način nastojite održavati tu povezanost?

Naravno, u svemu je najvažniji sustav, pa tako i u odnosu države prema iseljenicima. Naši iseljenici nikada nisu imali ovako snažnu potporu Vlade Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika, što se očituje u znatnom povećanju sredstava za njihove projekte, ali i intenzitetu kontakata s hrvatskom zajednicom. I to je ključno.

Gordan Bakota na Forumu o kulturnoj diplomaciji u Potsdamu

Svakako je važna i osobna uloga pojedinaca koji tu politiku provode. Nastojim što češće biti među našim iseljenicima i ne ograničavati se samo na administrativni dio posla, već im, zajedno sa svojim suradnicima, biti istinski kontakt, servis i potpora.

Hrvati u Njemačkoj, Austriji i SAD-u: sličnosti i razlike

Tijekom diplomatske karijere predstavljali ste Hrvatsku i u Sjedinjenim Američkim Državama i kao veleposlanik u Austriji, zemljama u kojima također žive brojne i dobro organizirane hrvatske zajednice. Možete li usporediti njihov položaj i odnos prema Hrvatskoj s hrvatskom zajednicom u Njemačkoj? U čemu vidite najveće sličnosti, a u čemu ključne razlike?

Ono što povezuje hrvatske iseljeničke zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama, Austriji i Njemačkoj jest ono najvažnije – ljubav prema domovini. Razlike su, međutim, značajne. Prije svega, riječ je o različitim povijesnim okolnostima u kojima su se Hrvati doseljavali u te zemlje, ali i razlikama u njihovu političkom i društvenom uređenju te kulturnom okruženju. Sve se to odrazilo na način organiziranja hrvatskih zajednica i njihovih udruga, a važnu ulogu ima i zemljopisna udaljenost od Hrvatske.

Austrija je pritom posebna zbog gradišćanskih Hrvata, koji ondje stoljećima čuvaju svoj jezik, kulturu i identitet. No, unatoč svim razlikama, naše iseljenike povezuju isti žar i snažna privrženost domovini.

Od borbe za neovisnost do članstva u EU-u i NATO-u

Vaša diplomatska karijera traje gotovo koliko i razdoblje samostalne Hrvatske. Bili ste svjedok razvoja hrvatske diplomacije od njezinih početaka do današnjeg položaja Hrvatske u Europskoj uniji i međunarodnoj zajednici. Kada pogledate taj put unatrag, jeste li zadovoljni razvojem hrvatske diplomacije? U čemu smo najviše napredovali, a gdje još ima prostora za poboljšanje?

Diplomacija kao poziv i vještina neprestano se mijenja. Danas je, kao i mnoga druga područja društvenog života, suočena s izazovima koje donose nove tehnologije i umjetna inteligencija. To nije bio slučaj početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada sam imao čast pridružiti se jednom od najljepših poziva – predstavljanju vlastite zemlje u svijetu.

Ono što je ostalo isto, a ostat će i u budućnosti, temeljna je zadaća diplomacije – provoditi državnu politiku i štititi interese Republike Hrvatske.

Kada se osvrnem na proteklih 35 godina, mogu reći da su, i uz doprinos hrvatske diplomacije, postignuti doista iznimni rezultati. Malo je primjera država koje su u tako kratkom razdoblju prošle ovako veliku transformaciju – od borbe za neovisnost i obrane vlastite države do položaja ravnopravnog i uvaženog partnera i saveznika u Europskoj uniji i NATO-u. Čast mi je što sam imao priliku sudjelovati u tom epohalnom povijesnom procesu.

Foto: Veleposlanstvo RH u Njemačkoj

*Ovaj tekst i sadržaj sufinancirani su sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.