Povlastice za povratnike u Hrvatsku 2026: selidba bez carine i PDV-a, porez na inozemnu mirovinu i poticaji

Povlastice za povratnike u Hrvatsku nisu samo novčani poticaji. Tko se vraća iz Njemačke, Švicarske, Kanade ili Australije može preseliti kućanstvo bez plaćanja carine i PDV-a, a inozemna mirovina oporezuje se po posebnim pravilima. Donosimo pregled uvjeta, rokova i dokumenata koje treba pripremiti prije selidbe.

Interes za povratak raste. Prema podacima koje je iznio državni tajnik Zvonko Milas, u četiri godine iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo gotovo 62 tisuće hrvatskih državljana, a Državni zavod za statistiku bilježi snažan pad iseljavanja. Upravo zato mnogi traže konkretne odgovore: što smiju unijeti bez davanja, kako prijaviti mirovinu i kome se obratiti za potpore.

Dodaj Croglobal među omiljene izvore na Googleu

Pročitajte još: Intervju – Zvonko Milas: U četiri godine iz inozemstva u Hrvatsku doselilo se gotovo 62 tisuće hrvatskih državljana

Povlastice za povratnike pri selidbi: carina i PDV

Najvažnija povlastica pri samoj selidbi je oslobođenje od carine i PDV-a za osobnu imovinu, odnosno predmete kućanstva. Prema uputama objavljenima na državnom portalu gov.hr, ono vrijedi za one koji se doseljavaju iz trećih zemalja, dakle iz država izvan Europske unije poput Švicarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, SAD-a, Kanade ili Australije.

Uvjeti su jasno propisani. Korisnik oslobođenja mora prije doseljenja najmanje 12 mjeseci neprekidno boraviti u trećoj zemlji, a stvari koje unosi mora posjedovati i koristiti u svojem kućanstvu ondje najmanje šest mjeseci. Imovina mora služiti istoj svrsi i u novom mjestu boravišta, odnosno prebivališta u Hrvatskoj.

Za carinski postupak treba ishoditi Potvrdu o boravku u inozemstvu ili drugu ispravu kojom se dokazuje neprekidni boravak, a posjedovanje i korištenje stvari dokazuje se računima ili drugim vjerodostojnim ispravama. Stvari se mogu unijeti i prije samog doseljenja, ali tada se preseljenje mora dogoditi u roku od šest mjeseci od carinjenja, uz izjavu o namjeri i jamstvo ili depozit za mogući carinski dug.

Tko se vraća iz neke od članica Europske unije, primjerice iz Njemačke, Austrije ili Irske, nema carinskih formalnosti za predmete kućanstva jer se roba unutar Unije slobodno kreće.

Automobil: poseban porez i homologacija

Kod automobila je drukčije. Prema istim uputama, pri unosu vozila iz države članice EU nema carinskih formalnosti, ali se podnosi porezna prijava za posebni porez na motorna vozila. Pri preseljenju iz treće zemlje taj se porez plaća i kod uvoza, a kao dokaz korištenja vozila prilaže se isprava o registraciji.

Ako vozilo podliježe naknadi za gospodarenje otpadnim vozilima, plaća se i ona. Prije prve registracije u Hrvatskoj potrebno je provesti postupak utvrđivanja sukladnosti, odnosno homologaciju, pa se preporučuje da se informacije zatraže prije same selidbe.

Inozemna mirovina: prijava u roku od osam dana

Mnogi povratnici dolaze s mirovinom iz Njemačke, Austrije ili Švicarske. Prema pravilima Porezne uprave objavljenima na gov.hr, inozemne mirovine oporezuju se kao domaće, osim ako ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom isplatiteljicom ne određuje drukčije. Prema većini takvih ugovora mirovina se oporezuje samo u državi rezidentnosti.

Umirovljenik koji prima inozemnu mirovinu mora se upisati u registar poreznih obveznika obrascem RPO, i to u roku od osam dana od početka primanja mirovine, bez obzira na to hoće li se ona oporezivati. Uz prijavu se prilaže rješenje o mirovini, potvrda ili bankovni izvod, a porezna kartica omogućuje korištenje osobnog odbitka.

Predujam poreza obračunava se po nižoj stopi na mjesečnu osnovicu do 5000 eura, a nakon toga umanjuje za 50 posto. Plaća se prema rješenju Porezne uprave, a obrazac INO-DOH podnosi se do 31. siječnja za prethodnu godinu. Ako je mirovina prema međunarodnom ugovoru oslobođena oporezivanja, taj se obrazac ne podnosi.

Poticaji, stanovi i projekti za povratak

Uz porezne i carinske povlastice, država nudi i novčane potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje povratnika te programe stambenog zbrinjavanja. Za projekte povezane s povratkom iseljenika ove je godine dodijeljeno 1,2 milijuna eura, a novac je dobilo 66 projekata.

Detaljan pregled novčanih mjera, uvjeta i načina prijave objavili smo u vodiču Poticaji za povratak u Hrvatsku: Tko može dobiti financijsku pomoć i kako se prijaviti, a o stambenom zbrinjavanju povratnika pisali smo u članku Povratnicima iz iseljeništva država nudi stambeno zbrinjavanje.

Prije selidbe isplati se provjeriti aktualne uvjete kod nadležnih institucija – Carinske uprave za predmete kućanstva i vozilo, Porezne uprave za mirovinu i dohodak te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za potpore. Propisi se mijenjaju, a pravodobno prikupljeni dokumenti, poput potvrde o boravku u inozemstvu i računa za stvari koje se sele, mogu uštedjeti mnogo novca i vremena.