Pomoć za ogrjev od 161 eura dosta je za 2,5 kubika drva, a za zimu treba 12 kubika

Pomoć za ogrjev koju država daje korisnicima zajamčene minimalne naknade iznosi 161 euro godišnje, što je dovoljno za otprilike 2,5 kubika drva. Za stan od 70 četvornih metara po sezoni treba oko 12 kubika, upozorio je predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković uoči zime u kojoj su drva glavni energent za 42 posto kućanstava.

Kubik dostavljenih cjepanica stoji od 60 do 64 eura, pa državna pomoć pokriva tek petinu stvarne potrebe, objavio je Novi list.

“Brine nas što kućanstva koja se griju na drva dobivaju malu pomoć koja tako pokriva otprilike petinu potrebe”, rekao je Marković za Novi list. Dodao je da su ugrožena i kućanstva u starim kućama koja se griju na drva te da je u istraživanju u Sisačko-moslavačkoj županiji 93 posto ispitanika živjelo u neizoliranim domovima.

Zašto pomoć za ogrjev ne prati cijene drva

Vlada je produljila mjere kojima ograničava cijene struje i plina za kućanstva do kraja ožujka 2027. godine. Prema Vladinim podacima, prosječni mjesečni račun za struju uz mjere iznosi 43,33 eura, a bez njih bi bio 58,25 eura.

Ograničenje cijena, međutim, ne obuhvaća drva. “Energija je u rujnu bila čak 20 posto skuplja nego godinu ranije, ratovi u zemljama s nalazištima plina traju, a europske zalihe plina su iscrpljene. Ograničenje cijena pritom ne obuhvaća drva, a drva su glavni energent za 42 posto kućanstava i najzastupljenija upravo među onima s najnižim prihodima”, rekao je Marković.

Naknada za ugroženog kupca energenata iznosi 70 eura mjesečno i namijenjena je sufinanciranju troškova struje, plina ili toplinske energije. Pravo na nju preko vaučera ostvaruje oko 130.000 osoba. Marković smatra da bi taj iznos trebalo znatno povećati i usmjeriti prije svega starijim umirovljenicima koji žive sami, samohranim roditeljima i obiteljima nižih primanja s dugovima za režije.

Grijanje si ne može priuštiti 155.800 ljudi

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2025. godine 4,2 posto stanovnika Hrvatske, odnosno oko 155.800 ljudi, živjelo je u kućanstvima koja u najhladnijim mjesecima nisu mogla priuštiti odgovarajuće grijanje. Najviše ih je u Panonskoj Hrvatskoj, 7,1 posto ili oko 68.900 ljudi, a slijede Jadranska Hrvatska s 3,8, Sjeverna Hrvatska s 2,7 i Grad Zagreb s 2,5 posto.

Trend je povoljan: udio je 2022. bio 7 posto, a u tri godine pao je za 2,8 postotnih bodova. Hrvatska je bolja od prosjeka Europske unije, u kojoj 2025. grijanje nije moglo priuštiti 8,8 posto stanovnika, od 2,6 posto u Finskoj do 18,1 posto u Grčkoj.

DZS upozorava da broj od 155.800 osoba nije ukupan broj ljudi izloženih energetskom siromaštvu, jer u Hrvatskoj ne postoji metodologija za takav izračun. “Mogućnost zagrijavanja doma ne ovisi samo o prihodima, nego i o energetskoj učinkovitosti zgrade, izolaciji i troškovima grijanja”, navela je Ines Ković Krizmanić iz DZS-a.

Marković predlaže da se pomoć za ogrjev isplaćuje prije kupnje drva i u skladu s njegovom stvarnom cijenom, da se naknada za ugrožene kupce redovito usklađuje te da se zaštita od isključenja, koju je Sabor krajem rujna izglasao za struju, proširi i na plin i toplinsku energiju. “Najpogođenije su starije osobe koje žive same i umirovljenici, među kojima su dvije trećine u riziku od siromaštva”, rekao je.

Dugoročno je, kaže, ključna obnova domova, a u Socijalnom planu za klimatsku politiku za energetsko siromaštvo predviđeno je više od 658 milijuna eura. Podsjetimo, početkom listopada pelet je bio 30 posto skuplji nego lani, a HEP je sredinom mjeseca uključio grijanje u Zagrebu, Osijeku i Sisku.