Švicarska uvodi pristojbu od 4000 franaka za strane radnike, plaćali bi je i članovi obitelji

Strani radnici u Švicarskoj, uključujući one iz Europske unije, mogli bi uskoro biti opterećeni novom godišnjom pristojbom na imigraciju od najmanje 4000 švicarskih franaka. Vijeće država, gornji dom švicarskog parlamenta, u utorak je tu mjeru dodalo paketu sporazuma s EU-om, a za odrasle članove obitelji predviđeno je dodatnih najmanje 2000 franaka.

Pristojba je zamišljena kao dodatna zaštitna mjera uz takozvane Bilateralne sporazume III, kojima se revidiraju pravila o slobodnom kretanju osoba između Švicarske i Unije, izvještava Swissinfo. Obuhvaća građane EU-a koji u Švicarskoj rade kao zaposlenici ili samozaposleni, ali i one koji ne rade, a odrasli članovi obitelji dovedeni kroz spajanje obitelji plaćali bi najmanje 2000 franaka.

Strani radnici i zaštitna klauzula

Vlada u Bernu već je predvidjela zaštitnu klauzulu koja se aktivira kad postoje kriteriji ozbiljnih gospodarskih ili socijalnih teškoća. Prema Swissinfu, pristojba bi se nakon aktiviranja te klauzule primjenjivala i na državljane trećih zemalja. Prikupljeni novac ne bi ostajao u proračunu, nego bi se raspodijelio stanovništvu, a Fenix Magazin navodi da bi se to najčešće radilo kroz umanjenje računa za obvezno zdravstveno osiguranje, po uzoru na švicarsku naknadu za CO₂.

Izvori se razlikuju u opisu glasovanja. Fenix Magazin piše da je odluka donesena s 26 glasova za i 14 protiv, dok Swissinfo navodi da glasovanje nije ni zatraženo, nego da je pristojba prešutno prihvaćena. Prema Fenixu, za tipičnu četveročlanu obitelj s dvoje odrasle djece koja se još školuju ukupni bi godišnji iznos mogao prijeći 10.000 franaka.

Kritike: antiliberalna mjera i više birokracije

Izvjestiteljica odbora Heidi Z’graggen tvrdi da će pristojba potaknuti bolje korištenje domaće radne snage, a Andrea Caroni pozdravio ju je kao “primjerenu poticajnu mjeru”. Ideja je potekla iz redova liberalnog FDP-a kao protuprijedlog inicijativi desne SVP “Ne deset milijuna”, koju su birači odbili u lipnju.

Ljevica je tražila da se barem članovi obitelji izuzmu, a istu je ideju podržao i ministar pravosuđa Beat Jans, pozivajući se na ustavno pravo na poštivanje obiteljskog života. Flavia Wasserfallen izrazila je sumnju u stvarni učinak mjere i upozorila na administrativni teret, dok ju je Pascal Broulis nazvao “antiliberalnom” pristojbom koja stvara birokraciju.

Gospodarstvenici upozoravaju da bi najviše mogle stradati grane koje ovise o stranoj radnoj snazi, poput hotelijerstva, ugostiteljstva, građevine i instalaterskih obrta, navodi Fenix Magazin. Postoji i bojazan da bi države EU-a mogle uzvratiti sličnim nametima za Švicarce koji žive i rade u Uniji.

Odluka još nije konačna. Paket sada ide u Nacionalno vijeće, a konačnu riječ imat će građani na obveznom referendumu. Podsjetimo, Švicarci su na referendumu nedavno odbili i strožu neutralnost, o čemu smo pisali u tekstu Švicarci na referendumu odbili strožu neutralnost. Kako se mijenja pogled na rad u inozemstvu, pročitajte i u članku Njemačka više nije poželjna za strane radnike.