Iseljenici u fokusu političkih stranaka: HDZ i Most nude konkretne mjere – SDP i Možemo drukčiji pristup

Foto: Facebook, AI

Političke stranke u Hrvatskoj imaju različit odnos prema dijaspori. Stranke desnog političkog spektra rade na konkretnim potezima, prije svega kada je riječ o ulaganjima dijaspore u domovinu i poticanju povratka – ne samo ljudi koji su odselili iz Hrvatske, nego i Hrvata druge i treće generacije iz zemalja Latinske i Sjeverne Amerike.

S druge strane, lijeve političke opcije tom se pitanju uglavnom bave površinski, bez konkretnih programa i aktivnosti, prepuštajući HDZ-u i Mostu politički kapital koji proizlazi iz odnosa prema dijaspori. Taj kapital često može imati važnu ulogu u izbornim sučeljavanjima i biti jedan od čimbenika koji utječu na prevagu dominantne političke opcije u Hrvatskoj, što se nerijetko događalo od stjecanja neovisnosti.

Da im to pitanje nije prioritet pokazuje i činjenica da iz SDP-a i Možemo nisu ni odgovorili na naše upite te smo stoga zavirili u njihove programske dokumente, gdje smo, primjerice, kod SDP-a pronašli općenite odredbe da oni žele „odmak od ideologije“ i fokus stavljaju na svakodnevni život te nude drugačiji pristup od tradicionalnog, uglavnom desno orijentiranog modela političkog predstavljanja dijaspore.

Povijesni zaokret, bez zaokreta

Tako u SDP-u navode da su tijekom 2026. godine napravili povijesni preokret u svojoj politici prema dijaspori. Nakon godina u kojima se stranka uglavnom nije aktivno natjecala u XI. izbornoj jedinici (izborna jedinica za dijasporu i Hrvate izvan domovine), SDP je službeno odlučio prvi put izravno izaći na izbore u dijaspori. Predsjednik stranke Siniša Hajdaš u svojim istupima se uvijek referirao na povratka mladih iz dijaspore: – Jedan od najvećih prioriteta i solidarnosti [je] povratak tih mladih ljudi na ova područja. Jer ako želimo da ova područja opstanu, moramo stvoriti uvjete da se ljudi ovdje mogu vratiti, da mogu raditi, da mogu zasnovati obitelj i da mogu normalno živjeti-.

SDP i Možemo u potrazi za drugačijim pristupom dijaspori

Prema navodima, program SDP-a i pristup prema iseljeništvu i povratku temelje se na sljedećim ključnim postavkama: odmak od ideologije i fokus na svakodnevni život. SDP nudi drugačiji pristup od tradicionalnog, uglavnom desno orijentiranog modela političkog predstavljanja dijaspore. Umjesto fokusiranja na povijesne i ideološke teme, stranka u svom programu za Hrvate izvan domovine u prvi plan stavlja gospodarstvo, rad, obrazovanje i zaštitu prava građana.

Povratak kroz gospodarsku i radnu reformu. Za razliku od vladajućeg HDZ-a, koji koristi izravne financijske poticaje i porezne olakšice za povratnike (poput petogodišnjeg oslobođenja od poreza na dohodak), strategija SDP-a za povratak iseljenika temelji se na stvaranju stabilnih i pravednih uvjeta života unutar Hrvatske. SDP-ov program ističe da se masovni povratak može potaknuti samo sustavnim mjerama: povećanjem plaća i mirovina – podizanjem životnog standarda i kupovne moći u Hrvatskoj kako bi se smanjio jaz između domaćih i zapadnoeuropskih primanja.

Tu je i priuštivo stanovanje kroz suzbijanje špekulativnih cijena nekretnina kroz sustav javno financiranog stanovanja, što povratnicima i mladim obiteljima omogućuje lakše rješavanje stambenog pitanja. Također nastoje na jednakoj vrijednosti rada u smislu reforme poreza na dobit za poduzetnike koji skraćuju radni tjedan i podižu plaće, čime se stvara atraktivnije tržište rada.

Kroz institucionalnu povezanost i rješavanje administracije, programski je smjer usmjeren na olakšavanje administrativnih prepreka s kojima se iseljenici susreću pri povratku ili rješavanju statusnih pitanja u domovini. SDP inzistira na modernizaciji i depolitizaciji državne uprave, što bi u praksi značilo brže i transparentnije dobivanje dokumenata te jednostavniju nostrifikaciju inozemnih diploma i integraciju povratnika na domaće tržište rada.

Najbolja mjera za povratak – uređena socijalna država

– Dok se dosadašnja državna politika oslanjala na ciljane projekte i financijske injekcije Ministarstva demografije i useljeništva, SDP-ov program nudi rješenje prema kojem je najbolja demografska mjera i poticaj za povratak – uređena, socijalno pravedna država s jakim javnim zdravstvom, dostupnim obrazovanjem i poslovnim okruženjem u kojem se zapošljava prema sposobnostima, a ne stranačkoj pripadnosti, navodi se u programskim dokumentima SDP-a.

Kada je u pitanju zajednički reformski program SDP-a i platforme Možemo! po pitanju dijaspore, on je predstavljen kroz strateške smjernice i ne sadrži posebne, izdvojene članke namijenjene isključivo dijaspori. Umjesto posebnih iseljeničkih povlastica, program se temelji na općim mjerama koje podrazumijevaju gospodarsku transformaciju i veće plaće, uvođenje javno financiranog stanovanja te potpunu depolitizaciju javnih dobara. Kroz ove opće ciljeve i izlazak na izbore u XI. izbornoj jedinici, cilj im je izgraditi uređeniju državu koja privlači povratak.

Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković u posljednje vrijeme često boravi među našim iseljenicima i odašilje jasne poruke: -Naš je cilj da svojim aktivnostima stvorimo poticajne uvjete i za povratak dijela iseljenika, onih koji se žele vratiti u Hrvatsku i dati doprinos svojoj domovini-.

Plenković koristi svaku priliku za susret s iseljenicima

Iz vladajuće stranke kratko su nam odgovorili kako je Vladin program za dijasporu program HDZ-a i vladajuće koalicije te je to nedvojbeno. Ističu kako oni svoj program provode kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kojem je na čelu Zvonko Milas.

– Mi smo sve inkorporirali u program s kojim smo izašli pred birače. Stoga su te dvije institucije najreferentnije. Mi sigurno nećemo ponuditi nešto drugačije izvan programa HDZ-a i vladajuće koalicije, navodi u svom odgovoru glasnogovornik HDZ-a Zoltan Kabok.

Program Vlade i program HDZ-a

Podsjetimo, Središnji državni ured kroz različite programe i projekte podupire brojne aktivnosti Hrvata izvan Republike Hrvatske kojima se omogućuje uspješnije očuvanje i jačanje hrvatskog identiteta i prosperiteta, uspostavljanje, održavanje i promicanje veza te jačanje obostrane suradnje u kulturnom, obrazovnom, znanstvenom, zdravstvenom, gospodarskom, sportskom i drugim područjima. Programi su prilagođeni različitim potrebama i različitim položajima hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske provodi pet različitih programa i projekata za Hrvate izvan Republike Hrvatske: Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država, Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu, Program stipendiranja, Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

– Kako bi se osigurala pravična i transparentna raspodjela proračunskih sredstava Republike Hrvatske te unaprijedila i olakšala metodologija provođenja pojedinih programa i projekata, Središnji državni ured neprestano prati i ocjenjuje njihovu uspješnost i izvedivost te ih usklađuje s najsuvremenijim elementima prihvaćenoga, navode iz Ureda.

U svom programu iz 2022. godine sa 19. Općeg sabora, koji je bio temelj za izborni program „Za sve izazove“ iz 2024., stoji da HDZ zbog svog čvrstog inzistiranja na organskoj vezi s Hrvatima u BiH te povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske zauzima jedinstveno mjesto u domaćem političkom životu.

HDZ BiH smatramo svojom sestrinskom strankom i najvažnijim političkim predstavnikom tamošnjih Hrvata, što je potvrđeno na svim dosad održanim izborima. – Stoga ćemo nastaviti održavati bliske veze s HDZ-om BiH, a posebno podržavati njihove legitimne zahtjeve poput uspostave pune ustavne konstitutivnosti te očuvanja nacionalnog identiteta i političkog subjektiviteta, navodi se u programu te dodaje kako organizacije i koordinacije HDZ-a u iseljeništvu smatraju iznimno važnom poveznicom između naše domovine i svijeta.

– U njima prepoznajemo jedinstven potencijal i snagu integracije, prožimanja i obostranog utjecaja i učenja: s jedne strane prenose nam dragocjena iskustva zemalja, društava i političkih okružja u kojima djeluju, a s druge čuvaju hrvatski nacionalni identitet u inozemstvu i promiču međunarodnu prepoznatljivost Hrvatske. Zbog toga će HDZ poticati mjerodavna stranačka tijela na oblikovanje politika kojima je cilj još bolja integriranost s našim sastavnicama u iseljeništvu.

Mostovci vrlo agilno pristupaju pitanju dijaspore i iseljeništva

HDZ u svom programu iz 2022. povratak hrvatskog iseljeništva navodi kao jedan od elemenata demografske revitalizacije, a u izbornom programu 2024. najavljivane su i konkretne porezne mjere za povratnike.

Izgraditi uvjete za povratak u bolju budućnost

Iz Mosta su u svojim odgovorima bili najkonkretniji, ističući da, kada se govori o povratku hrvatskih iseljenika, govori se o ljudima koji su u drugim zemljama izgradili posao, dom i svakodnevicu, ali i dalje osjećaju povezanost s Hrvatskom.

– Ako želimo da se vrate, moramo im ponuditi uvjete u kojima mogu graditi budućnost za sebe i svoju djecu, navode.

Na upit koje su Mostove konkretne mjere i planovi za poticanje povratka, odgovaraju:

– Mostov program predviđa poticanje povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, porezne olakšice, podršku pokretanju poslovanja i lakše uključivanje obitelji u obrazovni i društveni život. S time povezujemo mjere koje zagovaramo za sve obitelji u Hrvatskoj, a one obuhvaćaju priuštivo stanovanje, dostupne vrtiće, univerzalni dječji doplatak i bolje usklađivanje rada s roditeljstvom, koju mjeru vidimo kao posebnu komparativnu prednost upravo Hrvatske, koja je nedavno uvrštena u 20 zemalja s najvećom kvalitetom života u svijetu.

Hrvatska već ima pojedine potpore za povratnike, uključujući petogodišnju poreznu olakšicu na plaću, potporu za samozapošljavanje i stipendije za učenje hrvatskog jezika. Međutim, obitelj koja se želi vratiti i dalje mora sama povezivati postupke pred različitim institucijama.

Zato predlažemo osobnog koordinatora za svaku obitelj koja planira povratak. Njemu bi se mogla javiti još iz inozemstva, a zajedno bi izradili plan za dokumente, posao, stanovanje, zdravstveno osiguranje te upis djece u školu ili vrtić. Koordinator bi povezivao nadležna tijela i pratio predmet do završetka postupaka. Portugal, primjerice, već ima posebnu kontaktnu točku koja povezuje službe uključene u povratak. Naš je prijedlog takvu podršku unaprijediti i učiniti je osobnom i dostupnom svakoj obitelji, navode iz Mosta te dodaju da su razvili i program gradnje obiteljskih kuća na državnom zemljištu.

– Država bi javno objavila parcele pogodne za gradnju i ponudila ih mladim obiteljima pod jednakim uvjetima, bez obzira na to vraćaju li se iz iseljeništva ili cijelo vrijeme žive u Hrvatskoj. Kod zemljišta koje se dodjeljuje uz otplatu dio cijene postupno bi se otpisivao za svako dijete, uključujući djecu rođenu nakon useljenja. Obitelj bi se obvezala izgraditi dom i u njemu živjeti, uz pravila koja sprečavaju preprodaju zemljišta radi zarade. Na potpomognutim područjima već postoji mogućnost darovanja državnog zemljišta i građevnog materijala; predlažemo razraditi širi, transparentan model ondje gdje postoje posao, škola i uvjeti za trajan život.

Politike pravedne prema ljudima

U Mostu smatraju da je politika povratka važna i za budućnost Hrvatske: – Jer se ne vraća samo radnik povratnik. S povratnicima se vraćaju djeca, znanje, radno iskustvo, poduzetničke ideje i veze sa svijetom. No obitelji se neće trajno vratiti samo na temelju poziva ili jednokratnog poticaja. Moraju znati da u Hrvatskoj mogu raditi, riješiti stambeno pitanje i planirati život. Naši iseljenici nisu broj kojim ćemo popuniti statističku prazninu, oni su ljudi koji imaju pravo pitati zašto bi ponovno pokušali ovdje ako su razlozi zbog kojih su otišli većim dijelom ostali isti.

Pritom politike povratka moraju biti pravedne prema ljudima koji su ostali. Koordinator povratka rješavao bi prepreke koje nastaju preseljenjem, ali stanovanje, dječji doplatak, vrtić i poštena prilika za posao moraju biti dostupni svim obiteljima. Zemlja u koju se ljudi vraćaju mora biti i zemlja u kojoj mladi žele ostati.

O tome zašto ljudi još uvijek odlaze i što država treba promijeniti navode:

– Razlika između plaća i troškova života, nepriuštivo stanovanje i bolje poslovne prilike u drugim zemljama važni su razlozi. Međutim, istraživanje izv. prof. dr. sc. Tade Jurića među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj upozorilo je i na osjećaj nepravde, nepotizam, korupciju te nepovjerenje u institucije. Novčana potpora teško će vratiti čovjeka koji ne vjeruje da se u Hrvatskoj može uspjeti poštenim radom. Država mora rasteretiti rad i poduzetništvo, omogućiti obiteljima stanovanje i skrb za djecu, ali i osigurati poštene natječaje, predvidljive postupke i jednaka pravila za sve. Uređena država jedna je od najvažnijih demografskih mjera.

O tome kako Most vidi demografsku obnovu i ulogu iseljenika ističu: – Demografska obnova traži trajnu podršku obiteljima. Zato Most predlaže univerzalni dječji doplatak za svako dijete, neovisan o prihodima roditelja, s iznosom koji raste za drugo, treće i svako sljedeće dijete. U Hrvatskoj mnoge zaposlene obitelji zbog dohodovnog cenzusa nemaju pravo na doplatak. U Austriji roditelji ostvaruju obiteljski doplatak neovisno o zaposlenosti i prihodima. Obitelj koja se odande vrati ne bi smjela imati osjećaj da povratkom gubi sustavnu podršku za djecu, a jednako pravo treba pripadati i obiteljima koje nikada nisu otišle.

Zagovaramo i šestosatni radni dan za roditelje djece do osam godina, uz zaštitu radnog staža i jasno uređenu raspodjelu troška između države i poslodavaca. Ta dva sata dnevno roditeljima male djece znače vrijeme za odlazak po dijete, zajednički obrok, učenje i razgovor. Provedbeni model treba razraditi i provjeriti u različitim djelatnostima, ali cilj je jasan: roditelji trebaju imati mogućnost raditi i profesionalno napredovati, a pritom imati dovoljno vremena za djecu.

Povratak iseljenika i njihovih potomaka važan je dio demografske obnove, no neće sam riješiti demografski pad. Hrvatska mora istodobno pomoći ljudima da se vrate, omogućiti mladima da ostanu i pružiti svim obiteljima sigurnost potrebnu za život s djecom, zaključuju u Mostu.

Piše: Ivica Buljan

*Ovaj tekst i sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.