Hrvati u Beču od rujna 2027. dobivaju prvi hrvatsko-njemački razred

Foto: AI

Hrvati u Beču trebali bi za manje od godinu dana dobiti prvi hrvatsko-njemački razred. Hrvatsko školsko društvo “Rešetarić” planira ga pokrenuti 6. rujna 2027. u prostorima škole Komensky u trećem bečkom okrugu, a dugoročni je cilj cjelovito dvojezično obrazovanje od vrtića do mature.

Plan je predstavljen na okruglom stolu “Slovenska i Hrvatska škola u Beču – Quo vadis?”, održanom potkraj prošlog tjedna, na kojem su predstavnici hrvatske i slovenske zajednice razgovarali o obrazovanju na materinskim jezicima, izvijestio je HRT. Program se temelji na modelu Centrope Schooling.

Hrvati u Beču i model škole Komensky

Uzor je škola Komensky, jedan od najuspješnijih dvojezičnih modela u Austriji, izvorno razvijen za češku i slovačku manjinu. U nastavi su njemački i jezik manjine potpuno ravnopravni, a model se oslanja na ideje češkog pedagoga Jana Amosa Komenskog, koji je školu zamislio kao mjesto međusobnog poštovanja i učenja kroz praksu.

Sudionici okruglog stola zaključili su da bi upravo taj model mogao postati temelj trajnog dvojezičnog obrazovanja hrvatske i slovenske zajednice u austrijskoj prijestolnici. Hrvatska zajednica pritom ima prednost jer je već odredila datum početka nastave.

Upravo je to istaknuo slovenski veleposlanik u Austriji Marko Štucin, koji je slovensku zajednicu pozvao da slijedi hrvatski primjer i postavi konkretan datum. Naglasio je da inicijativa mora okupiti roditelje, udruge i institucije te stvoriti kritičnu masu djece zainteresirane za dvojezičnu školu.

Politička volja i pitanje financiranja

“Na kraju to nije pravno, nego političko pitanje. Kada postoji politička volja, pronađu se i odgovarajuće pravne osnove”, rekao je Štucin, upozorivši da pitanje financiranja treba otvoriti s austrijskim vlastima prije nego što se zaključi proračun.

U raspravi je upozoreno i na to da postojeći manjinski propisi nisu prilagođeni činjenici da sve više pripadnika tradicionalnih manjina živi izvan autohtonih područja, osobito u Beču. Za Hrvate to znači da se pravo na obrazovanje na materinskom jeziku, uobičajeno u gradišćanskim selima, ne prenosi automatski na obitelji koje su se preselile u glavni grad.

Beč je posljednjih tjedana i središte drugih inicijativa hrvatske zajednice. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas nedavno je u Hrvatskom centru u Beču dogovorio nove zajedničke projekte za djecu i mlade, o čemu smo pisali u tekstu Jačanje suradnje s gradišćanskim Hrvatima – predstavljeni novi projekti. Hrvatsko-njemački razred prvi je konkretan korak prema školi u kojoj bi djeca hrvatskih obitelji u Beču mogla učiti na oba jezika sve do mature.