Josip Juratović: Hrvati u Njemačkoj politički su pasivni, a nacionaliste različitih naroda povezuje isti svjetonazor

Naša suradnica iz Njemačke Katarina Pejić napravila je za Croglobal  opširan intervju s Josipom Juratović, njemačkim političarem hrvatskog podrijetla, koji je tijekom pet mandata bio zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu. U svojoj izbornoj jedinici pritom je redovito ostvarivao bolji osobni izborni rezultat od stranke kojoj je pripadao.

Političku karijeru započeo je kao sindikalni aktivist u Audiju, a nastavio u njemačkom parlamentu i europskom političkom prostoru. Njegov put često se navodi kao primjer političkog uspona iz radničkog i sindikalnog okruženja do visokih razina njemačke politike.

Dodaj Croglobal među omiljene izvore na Googleu

U Bundestagu je godinama nosio neslužbeni nadimak „Mr. Balkan“, ponajprije zbog angažmana na pitanjima jugoistočne Europe. Bio je uključen u objašnjavanje političkih i društvenih prilika na Balkanu njemačkim političkim institucijama te je zagovarao veći interes Njemačke za tu regiju.

O njegovu angažmanu u pitanjima važnima za Hrvatsku svjedoči i pismo zahvale premijera Andreja Plenkovića, koji mu je na simboličan način zahvalio na zalaganju za hrvatske interese u vezi sa Schengenom, uvođenjem eura i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Nakon Juratovićeva odlaska u političku mirovinu, pojedini veleposlanici zemalja zapadnog Balkana isticali su da je njegovim odlaskom nastala osjetna praznina. Juratović je godinama bio poveznica između diplomatskih predstavništava zemalja regije i njemačkih političkih institucija. Njegovo poznavanje političkih prilika, dostupnost i spremnost na otvaranje važnih pitanja, prema njihovim riječima, nedostaju u komunikaciji s njemačkom političkom scenom.

U političkom radu bavio se i povezivanjem mladih političkih talenata, neovisno o njihovu nacionalnom podrijetlu. Pritom je nastojao poticati suradnju i dijalog u sredinama obilježenima političkim i nacionalnim podjelama.

Zbog iskustva u sindikalnom pokretu, njemačkom parlamentarnom sustavu, europskoj politici i pitanjima zapadnog Balkana, Juratović je sugovornik u razgovoru o položaju hrvatske dijaspore, njezinoj političkoj participaciji i odnosu prema domovini.

U intervjuu za Croglobal govori o političkoj aktivnosti Hrvata u Njemačkoj i Hrvatskoj, utjecaju HDZ-a na dijasporu, položaju socijaldemokracije među iseljenicima, zastupljenosti dijaspore u Hrvatskom saboru, povratku u Hrvatsku i ulozi hrvatske zajednice u njemačkom društvu. Osvrće se i na europsku perspektivu zapadnog Balkana, regionalnu suradnju te odgovornost političkih institucija.

Politički pluralizam i ideološka dekonstrukcija dijaspore

Hrvatska dijaspora često se prikazuje kao izrazito konzervativna i politički bliska HDZ-u. Odražava li takva slika stvarne političke stavove iseljenika ili je rezultat njihove slabe izborne participacije?

Josip Juratović: Kao prvo, neophodno je pogledati statističku sliku dijaspore. U Njemačkoj živi oko 425.000 Hrvata, od kojih otprilike 350.000 ima pravo glasa. Od toga je na prošlim izborima u Njemačkoj na izborna mjesta izašlo 2.782 glasača, nešto više od pola posto. Od njih je više od 50 posto glasalo za HDZ, a ostali za Domovinski pokret i Most.

Interesantniji su predsjednički izbori. Na predsjedničke izbore izašlo je 2.927 glasača, odnosno 0,7 posto, od kojih je Primorca biralo 1.943, odnosno 66,4 posto glasača, a Zorana Milanovića 984, odnosno 33,6 posto.

Dakle, statistike nam govore sljedeće: Hrvati u Njemačkoj gotovo pa ne sudjeluju u političkom životu Hrvatske. Tu sigurno nije razlog samo komoditet, jer su izborna mjesta u konzularnim predstavništvima, već i manjak interesa za hrvatsku politiku.

Uvijek poželjan sugovovrnik među kolegama

Sigurno su HDZ, uz pomoć katoličkih misija, najzaslužniji za to da ljudi uopće izlaze na izborna mjesta, ali nam predsjednički izbori pokazuju da postoji potencijal i za lijevo-liberalnu politiku.

Sve u svemu, po meni je tragično da oni koji su u društvu najugroženiji, bilo kao dijaspora izvan domovine ili u zemlji u kojoj žive, nemaju interesa koristiti svoja prava i slobode kako bi poboljšali svoj društveno-politički položaj.

Dometi socijaldemokracije u iseljeništvu

Zašto dio hrvatskih radnika u Njemačkoj podržava socijalni model i sindikate, a na hrvatskim izborima bira konzervativne stranke? Zašto hrvatska ljevica teško dopire do dijaspore?

Mislim da se radi prije svega o mobilizaciji biračkog tijela. Nažalost, lijeve opcije hrvatske politike nikada se baš nisu posebno interesirale za potencijale u dijaspori. Prejednostavno se zanemario taj potencijal pod izlikom da je to automatski desno orijentirana populacija.

Istini za volju, Hrvati su, kao i sve druge nacionalnosti u inozemstvu, više privrženi nacionalno-konzervativnim strujama jer se one više emocionalno zalažu za dijasporu željnu domovine.

No, politički gledano, i lijeva opcija može biti socijalno angažirana i patriotski orijentirana. Samo treba više angažmana u potrazi za sugovornicima i aktivistima.

Političke preferencije dijaspore i odnos prema AfD-u

Kako objašnjavate podršku dijela hrvatske dijaspore AfD-u, posebno nakon navodne izjave Maximiliana Kraha: „Nije dobar dan! Nakon Mađarske izgubili smo i Srbiju!“? Što takav stav govori o odnosu AfD-a prema Aleksandru Vučiću i koliko su hrvatski birači svjesni tih političkih poveznica?

Odgovor na to pitanje ne treba tražiti prvenstveno u nacionalnoj pripadnosti, nego u političkom mentalnom sklopu koji postoji u svakom društvu, pa tako i među Nijemcima, Srbima i Hrvatima.

Riječ je o ljudima koji temeljne vrijednosti liberalne demokracije – slobodu, jednakost pred zakonom, ravnopravnost i prava svakog pojedinca, neovisno o njegovu podrijetlu ili nacionalnoj pripadnosti – ne doživljavaju kao civilizacijsko postignuće, nego kao slabost i prepreku ostvarenju vlastitih političkih ciljeva.

Upravo se tu nalazi temelj njihove ideološke bliskosti, pa i svojevrsne, često prikrivene solidarnosti. Iako se naizgled međusobno sukobljavaju, osobito kada je riječ o nacionalnim pitanjima, povezuje ih zajednički politički protivnik – liberalna demokracija i vrijednosti na kojima ona počiva.

Takav odnos posebno dolazi do izražaja u njihovu odnosu prema antifašizmu, kao i u pokušajima relativizacije, opravdavanja ili rehabilitacije fašističkih režima i njihovih suradnika iz Drugoga svjetskog rata.

Juratović je odradio pet mandata u Bundestagu

Njihovo razumijevanje politike temelji se na jednostavnoj, ali opasnoj podjeli na „nas” i „one druge”, pri čemu je nacionalna pripadnost često važnija od univerzalnih ljudskih prava. U takvom svjetonazoru prava i slobode više nisu nešto što pripada svakom čovjeku, nego postaju privilegij onih koji pripadaju „našima”.

No upravo se u tome krije najveća proturječnost njihove politike. Oni koji danas zagovaraju ograničavanje prava i sloboda „onih drugih” ne razumiju da time ruše jedini politički i pravni poredak koji i njih same štiti od samovolje vlasti.

Jer kada jednom srušite načelo da prava pripadaju svima, više ne postoji nikakvo jamstvo da sutra upravo vi nećete postati „oni drugi”.

Strukturni profil „novog“ i „starog“ iseljeništva

Razlikuju li se starije i novije generacije hrvatskih iseljenika u Njemačkoj po političkoj aktivnosti, integraciji i odnosu prema hrvatskom identitetu?

Nažalost, ne. Velika većina nije shvatila da njemačko društvo traži participaciju, a ne samo posao i novac.

Ta suzdržanost politički je razumljiva, ali nije razumljiva kada se radi o volontiranju kroz različite udruge. Njemačka ima 600.000 volonterskih udruga i 29 milijuna volontera, dakle idealnu priliku za integraciju.

I bivši kancelar Olaf Scholz rado je poslušao savjet iskusnog političara Mr. Balkan

Što se tiče angažmana kroz sportske i vjerske udruge Hrvata, tu je nešto bolje, uglavnom radi očuvanja i prenošenja tradicija, ali i tu su uglavnom pasivni.

Tek se druga generacija integrira i bolje participira u njemačkom društvu.

Kritika modela zastupljenosti u Hrvatskom saboru

Zastupaju li tri saborska zastupnika dijaspore stvarne interese hrvatskih iseljenika ili njihov izbor prvenstveno služi održavanju stranačkih većina?

Josip Juratović: Sigurno ima svrhu i u stvaranju političkih većina, inače ne bi bilo takvog angažmana.

Međutim, ako se uzme u obzir činjenica da su od tri zastupnika dva podrijetlom iz BiH, a jedan iz Vojvodine, onda sumnjam u to da se oni posebno zalažu za interese iseljenika izvan BiH i Hrvatske!

Ipak, mora se priznati da, s obzirom na politički interes u ostatku dijaspore, nije ni bilo što drugo za očekivati.

Uloga njemačkih političkih institucija i sindikata

Kako njemački demokratski sustav i sindikati mogu pomoći Hrvatima u ostvarivanju radničkih i građanskih prava te potaknuti njihovo aktivnije sudjelovanje u društvu?

Njemački demokratski sustav tako je postavljen da ne pravi razliku između Nijemaca i žitelja Njemačke bilo kojeg drugog podrijetla.

Dakle, i Hrvati u Njemačkoj dijele sudbinu Nijemaca. Ona je trenutačno puna izazova na koje treba pronaći najbolje odgovore za sve.

Zato je bitno da se aktivno uključe u procese koji stoje pred nama, kako iz osobnih interesa, primjerice kroz obrazovanje i dokvalifikaciju, tako i iz društveno-političkih interesa, kroz izgradnju okvira koji će biti prihvatljivi za sve.

I u političkoj mirovini aktivan

Najgore što im se može dogoditi jest da pokušaju zaobići sudbinu podjelama u društvu.

Ako već govorimo o nekom patronatu iz domovine, mislim da bi tu politika Hrvatske, koja je članica Unije europskih vrijednosti, trebala utjecati na Hrvate tako da budu primjer.

Demografska politika, povratak i cirkularne migracije

Jesu li financijski poticaji dovoljni za povratak hrvatskih iseljenika ili su važniji pravna sigurnost, funkcionalne institucije i kvaliteta života?

Financijske olakšice za povratak mogu biti interesantne za one koji se dvoume oko povratka ili su se već odlučili na povratak.

Pritom bih upravo onima koji se dvoume preporučio da dobro razmisle jer su te olakšice povezane s određenim kriterijima koji se trebaju ispuniti.

Osim toga, ne postoji nikakva pravna sigurnost oko dodjele tih olakšica jer se radi o fondu koji je financijski ograničen.

Može li Hrvatska koristiti znanje, kapital i poslovne veze dijaspore bez njezina trajnog povratka u domovinu?

Josip Juratović: Na sreću, Hrvatska je po pitanju digitalnih inovacija dosta dobro razvijena i umrežena, tako da danas nije nužno fizičko preseljavanje zbog poslovnih ili sličnih pitanja.

Puno su veće pitanje pravna pitanja te pitanja socijalnih i sigurnosnih uvjeta i prava. Iako je Hrvatska punopravna članica EU-a, ipak još uvijek postoji supsidijarnost članica. Tako da i tu, pogotovo oko sklapanja sporazuma ili ugovora, treba biti oprezan.

Geopolitička i europska dimenzija

Pridonose li hrvatska dijaspora i iseljeničke organizacije stabilnosti zapadnog Balkana ili često produbljuju nacionalne podjele? Kakvu bi ulogu Hrvatska trebala imati u europskim integracijama susjednih zemalja?

Nažalost, iseljeničke mreže svih zemalja zapadnog Balkana, pa i Hrvatske, po pitanju jačanja regionalne suradnje u iseljeništvu su strašno destruktivne.

Iako se ljudi iz te regije u privatnom životu uglavnom bez problema druže i surađuju, njihove organizacije, kroz pretjeranu lojalnost prema državi podrijetla, jako negativno utječu na pogled i pristup javnog mnijenja zemalja EU-a prema državama zapadnog Balkana.

No ipak mislim da je krajnje vrijeme da se stvari normaliziraju, prije svega kroz suradnju onih koji žele mir i dobrosusjedske odnose u regiji.

Tu bi, prije svega kroz olakšavanje gospodarske suradnje, najviše koristi imali dijelovi Hrvatske koji graniče sa zemljama zapadnog Balkana.

Nažalost, nacionalne politike te regije još nisu dovoljno sazrele za takvu politiku.

Ipak me raduje da Vlada Republike Hrvatske, i pored pritiska od strane EU-a, relativno korektno pristupa ulasku Crne Gore u EU.

Bilo bi mi drago kada bi se po tom pitanju još više zalagala i za BiH.

Inkluzija Hrvata u njemački politički mainstream

Zašto su Hrvati, unatoč brojnosti, slabo zastupljeni u njemačkoj politici i što ih sprječava da se aktivnije uključe u političke stranke?

Nažalost, to nije slučaj samo kod Hrvata, već i kod drugih naroda regije.

Nešto malo bolji su Albanci s Kosova i Bošnjaci. No, inače ta regija ima dosta negativan imidž, prije svega radi pretjeranog nacionalizma. Ipak, to je samo jedan razlog. Puno veći razlog je taj što u Njemačkoj vlada relativno jaka averzija prema političkim strankama, pa tako i među Hrvatima.

Nisu shvatili da u Njemačkoj imamo reprezentativnu demokraciju i da nas u parlamentima reprezentiraju političke stranke. Dakle, da bismo mogli politički participirati u njemačkom društvu, moramo se uključiti u jednu od tih stranaka. Što se tiče njemačkih političkih stranaka, vrata su im širom otvorena.

Preoblikovanje odnosa: Vizija za budućnost

Kako osloboditi odnos Hrvatske i dijaspore od stranačkog utjecaja te osigurati ravnopravnost i političku samostalnost hrvatskih iseljenika?

Svaka vlast ima potrebu utjecati na dijasporu. To je prirodno. Na dijaspori je koliko je ona spremna misliti svojom glavom.

Prije svega, svaka ideologija je suprotna demokratskim vrijednostima.

Upravo ljudi koji desetljećima uživaju demokratska prava i slobode trebaju inzistirati na ideološkoj depolitizaciji birokratskih institucija, dakle na društveno-političkoj ravnopravnosti svih građana.

I na kraju, trebaju pojedinačno biti najbolji primjer

*Ovaj tekst i sadržaj sufinancirani su sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.

Foto: Privatni arhiv