Pametni kapital umjesto domoljubnih doznaka: U koje gospodarske grane hrvatska dijaspora najviše ulaže?

Financijski priljev iz hrvatskog iseljeništva godinama je bio percipiran isključivo kroz privatne doznake kojima se pomagalo obiteljima u domovini. Prema podacima Svjetske banke i HNB-a, te osobne doznake i inozemne mirovine i dalje premašuju 2,87 milijardi eura godišnje, čineći preko 7 posto hrvatskog BDP-a.

Međutim, posljednjih godina svjedočimo ključnom zaokretu: mlađa, visokoobrazovana generacija iseljenika i uspješni poslovni ljudi u domovinu više ne šalju samo pomoć, već donose „pametni kapital” – strateške investicije usmjerene u visokoprofitabilne sektore.

O ulaganjima je govorio i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, koji je svojevremeno, sudjelujući na devetoj konferenciji Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP) u Chicagu, koja je okupila poduzetnike i znanstvenike, kazao kako je i ta konferencija pokazatelj koliko je hrvatsko iseljeništvo neizostavni dio hrvatske kulture i identiteta. Na konferenciji se po panelima razgovaralo s naglaskom na proizvodnju, informatiku, farmaceutiku, brodogradnju i obrambenu industriju. Predstavnici hrvatske Vlade govorili su o LNG terminalu na Krku i ulozi Hrvatske u energetskoj sigurnosti Europe.

Transfer znanja kao idealno ulaganje

– Hrvatska vlada svjesna je doprinosa koji su hrvatski iseljenici u SAD-u, ali i diljem svijeta, dali od prvih dana borbe za hrvatsku neovisnost. Danas to čine i dalje, s istim žarom, kroz transfer znanja, povezivanje poduzetnika i ljubav prema domovini – dodao je ministar.

On je naveo kako u SAD-u živi oko 1,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka pa je to jedna od zemalja s najvećom hrvatskom dijasporom u svijetu. ACAP je mreža od 2500 osoba iz gospodarstva i znanosti uspostavljena 2014. godine kako bi povezala Hrvatsku i SAD.

U koje to industrije, odnosno grane gospodarstva, hrvatska dijaspora danas najviše ulaže i tko predvodi taj novi val investicija pitali smo i Gorana Šaravanju, glavnog ekonomista Hrvatske gospodarske komore, koji nam je u uvodu općenito naveo da, kada se govori o stranim izravnim ulaganjima u Hrvatsku, među sektorima koji privlače značajniji interes investitora su financijski sektor, trgovina na veliko i malo, proizvodnja farmaceutskih proizvoda, savjetovanje u vezi s upravljanjem te proizvodnja prehrambenih proizvoda.

Najviše ulaganja iz dijaspore još uvijek stiže u turističku djelatnost

– Prema dostupnim podacima, ukupna inozemna ulaganja od 1993. dosegnula su 11,1 milijardu eura, prema podacima Hrvatske narodne banke, a najviše ih je došlo iz Nizozemske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Švicarske te Srbije – kazao je Šaravanja, dodajući kako, međutim, nije moguće statistički izdvojiti ulaganja dijaspore iz ukupnih stranih izravnih ulaganja.

– Važno je naglasiti da ne postoji službena statistika koja bi unutar stranih izravnih ulaganja zasebno pratila ulaganja hrvatske dijaspore. Statistički podaci prate zemlju iz koje ulaganje dolazi, ali ne i podrijetlo samog investitora. Stoga se iz službenih podataka ne može utvrditi je li, primjerice, investitor iz SAD-a, Kanade, Australije, Argentine, Njemačke ili neke druge zemlje hrvatskog podrijetla. Kada je riječ o ulagačima hrvatskog podrijetla koji žive i posluju u inozemstvu, iz pojedinačnih primjera vidljivo je da interes postoji za različite djelatnosti, od proizvodnje i tehnološki intenzivnih djelatnosti do turizma, energetike i nekretnina. Iz javno dostupnih istupa investitora postoje ulaganja dijaspore u proizvodnju, visoke tehnologije, energetiku, turizam i druge djelatnosti, ali ne možemo na temelju raspoloživih podataka tvrditi koji je od tih sektora najzastupljeniji – rekao je Šaravanja te dodao:

– Za neku investiciju znamo da je iz dijaspore kada sam investitor istakne svoje hrvatsko podrijetlo. Zbog toga nije moguće pouzdano rangirati ni zemlje iz kojih hrvatska dijaspora najviše ulaže u Hrvatsku niti gospodarske grane u koje najviše ulaže. Bitno je naglasiti da nam atraktivnost poslovnog okruženja jedne zemlje govori o spremnosti inozemnih investitora da posluju u njoj, a dijaspora je samo jedna podkategorija inozemnih ulagača. Logično je, međutim, da ulaganja dijaspore imaju poseban značaj jer predstavljaju vraćanje iseljeništva u domovinu kao afirmaciju iste.

Potpore bez narušavanja tržišnog natjecanja

Inače, pravna stečevina Europske unije smatra svaku državnu potporu kojom se narušava ili prijeti narušavanje tržišnog natjecanja stavljanjem određenih poduzetnika u povoljan položaj nespojivom s unutarnjim tržištem, tako da posebnih mjera potpore za poduzetnike iz dijaspore nema.

– Za ljude iz dijaspore koji odluče živjeti u Hrvatskoj postoje mjere potpore u vidu petogodišnjeg oslobađanja od poreza na dohodak, poticaji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za samozapošljavanje, programi potpore Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i Ministarstva demografije i useljeništva za prilagodbu života u Hrvatskoj, potpore jedinicama lokalne samouprave u istu svrhu te obrazovne pogodnosti – navodi Šaravanja.

No, istražujući, ili kako bi rekli u novinarskom žargonu, „pješice”, o tome gdje se ulaže dolazimo do nekih podataka prema kojima se radi prije svega o luksuznom turizmu do revitalizacije djedovine.

Tradicionalno najjači magnet za kapital iz dijaspore ostaju nekretnine i turizam, no s velikim pomakom prema luksuznom i boutique segmentu. Umjesto masovnog turizma, iseljenici ulažu u objekte visoke dodane vrijednosti. Najpoznatiji institucionalni primjer svakako je čileanska obitelj Lukšić, o čemu smo već pisali, koja je kroz grupaciju Adriatic Luxury Hotels i Plavu Lagunu uložila stotine milijuna eura, postavši jedan od stupova domaćeg elitnog hotelijerstva.

Sličan primjer u segmentu resorta ostvario je američki poduzetnik hrvatskog podrijetla Marion Duzich s projektom Waterman Resorts na Braču. Usporedno s turizmom, bilježi se procvat u poljoprivredi i proizvodnji hrane, gdje povratnici iz prekooceanskih zemalja, poput Argentine, Čilea i Australije, revitaliziraju zapuštena zemljišta. Vrhunski primjeri su pelješke vinarije Korta Katarina, iza koje stoji američki kapital obitelji Anderson, te Saints Hills poduzetnika Ernesta Tolja, koje su pozicionirale Hrvatsku na svjetsku mapu eno-gastro turizma. Na otocima i u zaleđu Dalmacije mlađi povratnici iz Južne Amerike sve češće podižu ekološke nasade maslina i smokava, primjenjujući napredne agrotehničke mjere.

Postoji veliki interes i za ulaganje u zdravstveni turizam

Vrlo je privlačno i ulaganje u ICT i zdravstveni turizam. Drugačiju dinamiku donose povratnici i investitori iz tehnološki najnaprednijih centara poput Silicijske doline, New Yorka ili Sydneya. Oni ulažu u ICT sektor i visoke tehnologije. Uspješni hrvatski menadžeri iz globalnih tech divova, poput Googlea ili Mete, sve češće djeluju kao business angels (poslovni anđeli), ubrizgavajući u domaće startupe iznose od 50.000 do 200.000 eura, ali što je još važnije – otvarajući im vrata globalnog tržišta.

Razumijevanje lokalnog, regionalnog i svjetskog tržišta

Kako se privlače ulaganja, pokazuje i Vedran Bajer, hrvatski menadžer iz Zagreba s dugogodišnjim iskustvom u globalnom tehnološkom sektoru. Kako piše Forbes, ovaj bivši direktor Microsofta Hrvatska Bajer trenutno vodi regionalni ured izraelskog startupa Wonderful, koji je prošle godine dobio 100 milijuna eura investicije serije A. Uspjeh je veći kad se uzme u obzir da je startup osnovan tek ove godine, a prije samo četiri mjeseca dobio je početnu investiciju od 34 milijuna dolara. Tako kratki razmak između seed i investicije serije A nije uobičajen.

Bajer je, inače, zagrebački đak koji je karijeru započeo u hrvatskom tehnološkom sektoru. Nakon toga proveo je više od deset godina u Googleu, gdje je obnašao različite međunarodne i globalne funkcije, a radio je i u Singapuru i Švicarskoj. Kako je Bajer kazao za portal Netokracija, u Wonderfulu je uspio spojiti sve:

– Razumijevanje lokalnog, regionalnog i svjetskog tržišta, trendova u poslovanju i tehnologiji, kao i iskustvo u skaliranju poslovanja s naprednim tehnologijama poput umjetne inteligencije. Uz to, kao savjetnik u nekoliko uspješnih startupa i doktorand informacijskih znanosti, potpuno sam posvećen primjeni tehnologije za rješavanje stvarnih poslovnih izazova.  Kompanije su umorne od AI obećanja, žele rezultate odmah. Tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Za pravi uspjeh potrebni su ljudi na terenu koji razumiju biznis. Naši timovi u regiji diktiraju tempo ove revolucije, a činjenica da se ovakva globalna rješenja implementiraju kod nas istodobno s najvećim svjetskim tržištima, dokaz je naše strateške važnosti-.

Vedran Bajer hrvatski menadžer s međunarodnim iskustvom

Snažan rast ulaganja bilježi i turizam zdravlja. Liječnici i poduzetnici koji su karijere izgradili u Njemačkoj, Švedskoj ili Kanadi otvaraju vrhunski opremljene dentalne i estetske poliklinike u Zagrebu i Rijeci, koristeći cjenovnu konkurentnost i visoku kvalitetu domaće usluge za privlačenje pacijenata sa Zapada.

Generirano novih 2.500 radnih mjesta

Država nastoji potaknuti ovaj val povratka i kroz ekonomske mjere. Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, program „Biram Hrvatsku” privukao je 1.802 povratnika koji su u domovini odlučili pokrenuti vlastiti posao. Ti su poslovni subjekti u kratkom vremenu generirali otvaranje gotovo 2.500 novih radnih mjesta, što pokazuje da se uloženi poticaji višestruko vraćaju u domaće gospodarstvo. Uz potpore za samozapošljavanje koje se penju i do 27.000 eura, povratnici sve više koriste i porezne olakšice poput petogodišnjeg oslobođenja od poreza na dohodak za doseljenike.

Ipak, prelazak s pasivnih doznaka na velika industrijska ulaganja i dalje nailazi na administrativne prepreke. Istraživanja pokazuju da više od polovice ispitanika u dijaspori razmišlja o investiranju u domovinu, ali ih koči tromost administracije.

O tom institucionalnom izazovu i stvarnom potencijalu dijaspore govori Don Markušić, poznati australsko-hrvatski odvjetnik, dugogodišnji potpredsjednik Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP) u Zagrebu i pravni stručnjak koji godinama pomaže investitorima iz iseljeništva:

– Hrvatska dijaspora posjeduje ne samo golem financijski potencijal, već i neprocjenjivo međunarodno znanje i poslovne mreže. Međutim, da bismo taj potencijal iz pasivnih doznaka pretočili u ozbiljne industrijske i tehnološke investicije, ključno je stvoriti predvidljiv pravni okvir i ukloniti birokratske barijere. Strani investitori, pa tako i naši ljudi u iseljeništvu, navikli su na brze, transparentne i digitalizirane procese. Kada im domovina osigura potpunu pravnu sigurnost i efikasnu administraciju, kapital dijaspore postat će jedan od najsnažnijih pokretača dugoročnog gospodarskog rasta Hrvatske. Dok podaci pokazuju stabilan rast broja onih koji se vraćaju – samo prošle godine u Hrvatsku se uselilo oko 13.000 hrvatskih državljana – praksa dokazuje da su najbolja pozivnica upravo uspješne priče onih koji su već probili led. Trend je jasan: ulaganja iz dijaspore više nisu stvar nostalgije, već čistog, egzaktnog i obostrano profitabilnog biznisa-.

Piše: Ivica Buljan

Foto: AI – Croglobal, Wikimedia – Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported – /www.linkedin.com/V. Bajer

*Ovaj tekst i sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.