Gudelj: Zbog podatkovnog centra Pantheona struja građanima neće poskupjeti

Ilustracija: AI

Pantheon, planirani podatkovni centar za umjetnu inteligenciju u Topuskom, u punom bi pogonu godišnje trošio oko pet teravatsati električne energije, 1,5 puta više od Zagreba. Voditelj projekta Mario Gudelj ipak tvrdi da građanima zbog njega struja neće poskupjeti jer je neće kupovati od HEP-a, a troškove nove infrastrukture snosi investitor.

Gudelj je to rekao za Hinu, a izjave su prenijeli N1, HRT i Dnevnik.hr. Prema njegovim riječima, godišnju potrošnju namjeravaju pokriti energijom iz obnovljivih izvora putem dugoročnih ugovora s proizvođačima, a za hlađenje neće koristiti vodu iz rijeka i potoka.

Za usporedbu, Zagreb godišnje troši oko 3,2 teravatsata, a krajnjim je kupcima u Hrvatskoj prošle godine prodano oko 17,4 teravatsata, pa bi Pantheon trošio nešto više od četvrtine potrošnje Hrvatske. Gudelj naglašava da treba razlikovati maksimalnu priključnu snagu kampusa od 1000 megavata od stvarne potrošnje, koja će rasti postupno.

Pantheon: sunčana elektrana, baterije i 280 kilometara dalekovoda

Pantheon je zamišljen kao tehnološko-energetski kompleks s podatkovnim centrom, od čije je snage oko 800 megavata namijenjeno računalnoj opremi. Uz kampus je planirana sunčana elektrana od oko 500 megavata, koja bi godišnje mogla proizvoditi 550 do 650 gigavatsati, odnosno 10 do 12 posto procijenjene potrošnje.

„Od samog početka jasno smo rekli da takva sunčana elektrana nije dovoljna za kontinuirano napajanje podatkovnog centra ovakve veličine“, rekao je Gudelj. Predviđen je i baterijski sustav snage 2000 megavata i kapaciteta do 8000 megavatsati, a noću i zimi centar će se oslanjati i na struju iz prijenosne mreže.

„Ne bi bilo odgovorno danas jamčiti stopostotno obnovljivo napajanje u svakom satu bez odgovarajućih ugovora i tehničkih preduvjeta“, istaknuo je Gudelj.

Za priključak treba izgraditi oko 280 kilometara novih dalekovoda od 400 kilovolta i transformatorsku stanicu u Topuskom, vrijedne više od 500 milijuna eura. Infrastruktura će se, prema Gudelju, financirati privatnim kapitalom, a potom prijeći u vlasništvo HOPS-a. Jačanje mreže koje je država planirala za 2034. tako bi došlo ranije, a moglo bi omogućiti i priključenje više od pet gigavata novih sunčanih elektrana i vjetroelektrana.

„Važno nam je da nova potrošnja električne energije bude praćena i novim proizvodnim kapacitetima“, poručio je Gudelj.

Prvi kapaciteti 2029.

Hrvatski operator prijenosnog sustava u srpnju je prihvatio elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja Pantheona. Slijede ugovor o priključenju, projektiranje te ishodovanje prostorno-planskih, okolišnih i građevinskih dozvola. Cilj je početi s realizacijom tijekom 2027., a prve računalne kapacitete pustiti u pogon 2029.

Konačno rješenje za hlađenje još nije odabrano. Pantheon se, kako je naglasio Gudelj, neće spajati na javni vodovod niti koristiti vodu iz rijeka i potoka, a u tijeku su hidrogeološka istraživanja. Odluče li se za hlađenje vodom, rješenje će se temeljiti na upojnim bunarima.

Da projekti te veličine moraju osigurati vlastiti izvor energije koji pokriva barem dobar dio potrošnje, u svijetu postaje standard, ocjenjuje jedan od organizatora sajma Green Energy Fair Alen Žarković. Pantheon će, prema njegovim riječima, to pravilo „u dobroj mjeri slijediti“.

Više o temi: Miro Kovač: Projekt Pantheon je velika šansa za Hrvatsku