Hrvatska se protivi slovenskoj gradnji HE Mokrice 450 metara od granice: Ugroženi izvori pitke vode za Zagreb

Hrvatska se protivi izgradnji hidroelektrane Mokrice koju Slovenija planira na rijeci Savi, svega 450 metara od hrvatske granice. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije upozorava na moguće posljedice za površinske i podzemne vode, riječna staništa i izvore pitke vode za zagrebačko područje, a slovenska strana poručuje da Hrvatska nema pravo veta.

Kako je objavio N1 pozivajući se na N1 Slovenija, slovenska ministrica za okoliš i prostor Polona Rifelj prošlog je tjedna najavila da će vlada ponovno pokrenuti postupak u kojem će odlučiti prevladava li javni interes proizvodnje električne energije nad interesom očuvanja prirode. O hrvatskom protivljenju izvijestio je i Dnevnik.hr.

Zašto je HE Mokrice problem za Zagreb

HE Mokrice trebala bi biti posljednja u nizu od šest hidroelektrana na donjem toku Save u Sloveniji. Hrvatske organizacije za zaštitu okoliša upozoravaju da su postojeće slovenske elektrane već smanjile protok vode i prijenos riječnog sedimenta prema Hrvatskoj, zbog čega se korito Save produbljuje, a razina podzemnih voda na području Zagreba opada.

Dosadašnji negativni utjecaj djelomično je ublažavala rijeka Krka, koja se u Savu ulijeva nizvodno od hidroelektrane Brežice, posljednje postojeće brane na slovenskom dijelu rijeke. Budući da bi se Mokrice nalazile nizvodno od ušća Krke, nova bi brana mogla dodatno promijeniti vodni režim Save i sniziti razinu podzemnih voda.

Time bi, upozoravaju organizacije, mogli biti ugroženi izvori pitke vode za cijelu zagrebačku aglomeraciju. Branka Španiček iz organizacije CEE Bankwatch Network istaknula je da ovogodišnji iznimno nizak vodostaj Save dodatno naglašava potrebu za oprezom pri odlukama koje bi mogle utjecati na opskrbu Zagreba pitkom vodom.

Koristi u Sloveniji, posljedice u Hrvatskoj

Hrvatsko ministarstvo upozorilo je slovenske vlasti da bi koristi od hidroelektrane, povezane s proizvodnjom energije, bile prvenstveno na slovenskom teritoriju, dok bi se negativne posljedice mogle osjetiti u Hrvatskoj. Među problemima ističe se erozija korita Save, koja se već povezuje s radom postojećih slovenskih elektrana.

Zbog podlokavanja riječnih obala oštećeni su zaštitni objekti koji zajedno s nasipima čine dio sustava obrane od poplava. Hrvatska je zbog toga, prema navodima ministarstva, morala obnoviti 2,4 kilometra takvih zaštitnih građevina, a zabrinutost izazivaju i mogući utjecaji na ekološko stanje Save i zaštićena područja.

Očekuje se da slovenska vlada sada odluči o javnom interesu za projekt. Datum te odluke zasad nije objavljen.

Više vijesti iz Hrvatske pročitajte u rubrici Hrvatska.