Crna Gora mijenja ime bazena u Kotoru, ispunjen prvi od osam hrvatskih uvjeta za ulazak u EU

Crna Gora izmjenama Zakona o sportu otvorila je put promjeni imena bazena „Zoran Džimi Gopčević“ u Kotoru, što je jedan od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila prije crnogorskog ulaska u Europsku uniju. Vijest o izmjeni zakona stiže istoga tjedna kad je Zagreb ostalim članicama EU-a poslao popis uvjeta, od odštete logorašima Morinja do povrata broda Jadran.

Prema izmjenama zakona, sportski objekti mogu nositi ime osobe od čije je smrti prošlo najmanje 40 godina, a nazivi koji nisu u skladu s tim prestaju važiti. Od smrti vaterpolista Zorana Gopčevića, koji je prema tvrdnjama bivših logoraša bio čuvar u logoru Morinj, prošlo je 26 godina, piše tportal prema pisanju podgoričkih medija.

Podgorica se na taj korak odlučila jer lokalna vlast u Kotoru nije uspjela okupiti većinu za promjenu imena u gradskom parlamentu. Kotor je bazen nazvao po Gopčeviću u kolovozu 2021., što je Zagreb tada osudio, a hrvatski vaterpolski klubovi odbijali su ondje igrati.

Crna Gora i osam hrvatskih uvjeta

Hrvatska je početkom tjedna članicama EU-a dostavila dokument s osam zahtjeva, doznao je Radio Slobodna Europa iz diplomatskih izvora, a prenijeli su N1 i tportal. Šest se odnosi na posljedice rata: isplata odštete hrvatskim državljanima zatočenima u Morinju, gdje je od listopada 1991. do kolovoza 1992. bilo više od 300 ljudi, očuvanje spomen-ploče u Morinju, promjena imena bazena, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih, procesuiranje ratnih zločina uključujući zapovjednu odgovornost te imovinska prava hrvatskih obitelji, među kojima je 51 obitelj iz Tivta.

Preostala dva zahtjeva vezana su uz pregovaračko poglavlje 31, čije zatvaranje Hrvatska blokira od 2024., nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu. Zagreb traži povrat školskog broda Jadran, koji mu prema Sporazumu o pitanjima sukcesije iz 2001. pripada, te potpisivanje ugovora o kopnenoj granici na temelju postojećih karata.

Grlić Radman: Nijedno pitanje nije zatvoreno

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nakon sastanka šefova diplomacija EU-a 12. listopada u Luxembourgu rekao je da se hrvatski zahtjevi odnose na nasljeđe raspada Jugoslavije i Domovinskog rata. „Ovdje govorimo i o vladavini prava. To su temeljna prava. U ovih 20, odnosno 35 godina, nijedno pitanje nije zatvoreno“, upozorio je.

Odluke o zatvaranju poglavlja donose se jednoglasno, pa Hrvatska može zaustaviti napredak Crne Gore. Podgorica je dosad privremeno zatvorila 21 od 33 poglavlja i želi završiti pregovore do kraja 2026., a europska povjerenica za proširenje Marta Kos naznačila je da bi pristupni ugovor mogao biti potpisan tijekom ljeta 2027.

Pročitajte još: Grlić Radman: Hrvatska ne blokira Crnu Goru, nego inzistira na temeljnim načelima i Crnogorska vlada poslala otpravnika poslova na proslavu Oluje.