Povratnicima iz iseljeništva država nudi stambeno zbrinjavanje – Na raspolaganju osam stambenih jedinica

Ova konferencija nije zamišljena samo kao mjesto razgovora o povratku, već i o onome što dolazi nakon njega – uključivanju, zapošljavanju i ostanku, poručio je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić na konferenciji „Hrvatska povezuje – od hrvatskog iseljeništva do hrvatskog tržišta rada”, održanoj krajem rujna u Šibeniku.

Šipić je dodao kako su Hrvatskoj potrebni ljudi, a ne samo brojke, jer su hrvatskom gospodarstvu jednako važni znanje, iskustvo i međunarodne veze koje povratnici i iseljenici donose sa sobom.

Ministar Šipić naglasio je da hrvatsko iseljeništvo nije samo dio hrvatske prošlosti, već i važan dio njezine budućnosti.

– Nije dovoljno omogućiti povratak. Moramo omogućiti ostanak – rekao je ministar, naglasivši da će se uspjeh Ministarstva mjeriti brojem ljudi koji su se vratili i odlučili ostati, pronašli posao ili pokrenuli vlastiti posao u Hrvatskoj.

Obraćajući se hrvatskim iseljenicima diljem svijeta, ministar je zaključio: – Hrvatska vas vidi. Hrvatska vas želi čuti. Hrvatska računa na vaše znanje, iskustvo i povezanost s Domovinom.

Zakonom za stambeno zbrinjavanje

Jedna od mjera kojima se želi potaknuti povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku jest i stambeno zbrinjavanje.

– Vlada želi pomoći potomcima hrvatskih iseljenika, ukloniti birokratske prepreke i skratiti rokove te im pokazati da „Hrvati nisu stranci u svojoj domovini” – poruka je ministra demografije i useljeništva Ivana Šipića, koji je i ranije isticao da se pitanje povratka hrvatskog iseljeništva ne može svesti samo na rješavanje statusa i državljanstva.

– Time počinje rješavanje pitanja državljanstva i života u Hrvatskoj – od stambenog zbrinjavanja do zapošljavanja i školovanja – rekao je Šipić, naglašavajući potrebu uklanjanja birokratskih prepreka za potomke hrvatskih iseljenika.

Izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, objavljenima u Narodnim novinama broj 151/2025, omogućeno je stambeno zbrinjavanje hrvatskih iseljenika, njihovih potomaka te članova njihovih obitelji iz hrvatskog iseljeništva. Mjera se provodi davanjem u najam stambenih jedinica u državnom vlasništvu, ovisno o raspoloživom stambenom fondu.

Mogućnost stambenog zbrinjavanja ove skupine uvedena je izmjenama Zakona koje je Hrvatski sabor donio u prosincu 2025. godine.

Za hrvatske iseljenike, njihove potomke i članove njihovih obitelji posebno je važan članak 44. Zakona, prema kojem Ministarstvo, ovisno o raspoloživom državnom stambenom fondu, može davati u najam stambene jedinice osobama koje se useljavaju ili se žele vratiti u Hrvatsku radi trajnog nastanjenja.

Suradnja državnih institucija i lokalne zajednice

U Ministarstvu demografije i useljeništva podsjećaju da je stupanjem na snagu novih odredbi Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, krajem prosinca 2025. godine, postignut iznimno važan iskorak.

– Ovim se zakonskim izmjenama po prvi put sustavno otvara mogućnost stambenog zbrinjavanja hrvatskih iseljenika, njihovih potomaka te članova njihovih obitelji koji se useljavaju ili se žele vratiti u Republiku Hrvatsku s namjerom trajnog nastanjenja. Provedba ovog programa temelji se na međuresornoj suradnji državnih institucija i lokalne samouprave. Ministarstvu demografije i useljeništva stranka podnosi zahtjev za prethodnu suglasnost, nakon čega se predmet prosljeđuje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na daljnju proceduru. Nadležna upravna tijela županija ili Grada Zagreba donose konačno rješenje o stambenom zbrinjavanju – navodi se u odgovoru.

– Raspoloživi broj slobodnih stambenih jedinica mijenja se ovisno o dinamici na terenu, no važna specifičnost ovog programa jest da su stambene jedinice za hrvatsko iseljeništvo osigurane u potpomognutim područjima Republike Hrvatske, kao što su Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska i Ličko-senjska županija, kako bi se što bolje udovoljilo potrebama povratnika – navode iz Ministarstva, naglašavajući da su im važni decentralizacija i ravnomjeran razvoj svih područja Republike Hrvatske.

– S obzirom na to da je riječ o novom programu, prva suglasnost već je izdana i započelo je uspješno povezivanje prvih povratnika s konkretnim stambenim jedinicama. Opći interes hrvatskog iseljeništva kontinuiran je, a upiti redovito pristižu Ministarstvu, kako od osoba koje još uvijek žive u inozemstvu i planiraju povratak, tako i od onih koje već borave u Hrvatskoj – navode iz Ministarstva te dodaju kako su u dosadašnjoj primjeni uočeni i određeni izazovi.

Stambenu politiku okrenuti prema povratnicima i useljenicima

– Naime, s obzirom na kriterije propisane spomenutim Zakonom, kao što su povratak u Republiku Hrvatsku nakon stupanja Zakona na snagu ili neposjedovanje nekretnine unazad 15 godina, dio zainteresiranih osoba ne ispunjava zakonske uvjete jer su se u Hrvatsku vratili znatno prije stupanja na snagu ovog Zakona, dok drugi već posjeduju nekretninu u Republici Hrvatskoj ili u zemlji iz koje se vraćaju. Ministarstvo će u suradnji s ostalim dionicima programa nastaviti pratiti primjenu Zakona te sa zadovoljstvom može potvrditi značajan interes hrvatskog iseljeništva i pozitivan odaziv na navedenu mjeru povratka – zaključuju u Ministarstvu demografije i useljeništva.

Na raspolaganju osam stambenih jedinica 

Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, zahtjev za pristup stambenom fondu podnosi se Ministarstvu demografije i useljeništva, koje daje prethodnu suglasnost za pokretanje postupka utvrđivanja prava.

Postupak utvrđivanja prava potom se pokreće po službenoj dužnosti, na prijedlog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a provode ga nadležna upravna tijela u županijama, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba.

Dosad je Ministarstvo zaprimilo jednu suglasnost Ministarstva demografije i useljeništva. Na temelju nje pokrenut je postupak utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Za potrebe stambenog zbrinjavanja hrvatskih iseljenika, njihovih potomaka i članova njihovih obitelji trenutačno je na raspolaganju osam stambenih jedinica. Ako se pokaže potreba, Ministarstvo će, u skladu s raspoloživim stambenim fondom, osigurati i dodatne stambene jedinice, poručuju iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Tko ima pravo na stambeno zbrinjavanje?

Pravo na pristup stambenom fondu imaju hrvatski iseljenici, potomci hrvatskih iseljenika te članovi njihovih obitelji iz hrvatskog iseljeništva, uz propisane uvjete.

Korisnici moraju biti hrvatski državljani ili imati odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva. Moguć je i stalni boravak, uz potvrdu ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo.

Pravo na podnošenje zahtjeva imaju pripadnici hrvatskog naroda koji su se vratili ili uselili u Hrvatsku, odnosno koji se useljavaju ili se žele vratiti s namjerom trajnog nastanjenja, počevši od 23. prosinca 2025., kada su izmjene Zakona stupile na snagu. Datum povratka ili useljenja mora biti evidentiran u službenim evidencijama prijave prebivališta ili boravišta.

Zahtjevi se mogu podnositi tijekom cijele godine

Zahtjev za pristup stambenom fondu podnosi se Ministarstvu demografije i useljeništva. Zahtjevi se zaprimaju kontinuirano tijekom cijele godine, a postupci se pokreću ovisno o raspoloživosti odgovarajućih stambenih jedinica u državnom vlasništvu.

Uz zahtjev je potrebno priložiti presliku važeće osobne iskaznice ili dozvole boravka, uvjerenje o prebivalištu ili boravištu u Hrvatskoj te kod javnog bilježnika ovjerenu izjavu da podnositelj nema u vlasništvu drugu useljivu stambenu jedinicu u Hrvatskoj ili u državi prethodnog prebivališta, odnosno da takvu nekretninu nije otuđio u razdoblju od 15 godina prije podnošenja zahtjeva.

Podnositelj u zahtjevu može navesti mjesto ili područje u kojem želi biti stambeno zbrinut. Taj se interes uzima u obzir u skladu s raspoloživim stambenim fondom i brojem zaprimljenih zahtjeva, ali ne predstavlja obvezu države da osigura stan upravo na traženom području.

Stambeno zbrinjavanje tako je zamišljeno kao jedan od elemenata politike koja bi povratnicima trebala olakšati ne samo povratak nego i trajno nastanjenje u Hrvatskoj.

Gdje se mogu dobiti informacije?

Za dodatne informacije o uvjetima i postupku podnošenja zahtjeva zainteresirani se mogu obratiti Ministarstvu demografije i useljeništva na adresu stambeno@mdu.hr ili Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na adresu: uprava.za.stambeno.zbrinjavanje@mpgi.hr.

Piše: Ivica Buljan

Ovaj tekst i sadržaj sufinancirani su sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.

Foto: AI – Croglobal – Ministarstvo demografije i useljeništva