Hrvatski grb: Šahovnica nije uvijek imala 25 polja, a najstariji poznati prikaz nalazi se na freski u Bolzanu

Hrvatski grb kakav danas poznajemo, sa šahovnicom od 25 crvenih i bijelih polja i krunom od pet manjih grbova, Republika Hrvatska prihvatila je 21. prosinca 1990. No sama šahovnica stara je više od pet stoljeća, a njezin najstariji do danas poznati prikaz ne nalazi se u Hrvatskoj, nego na freski u dominikanskom samostanu u talijanskom Bolzanu.

Prema Hrvatskoj enciklopediji, ta freska s motivom heraldičkog Davidova tornja nastala je između 1490. i 1494. godine, a šahovnica na njoj ima četiri puta četiri polja. Izgled i uporaba današnjeg grba uređeni su Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske.

Hrvatski grb nije uvijek imao 5 × 5 polja

Danas ustaljeni odnos od pet puta pet polja nije bio pravilo kroz povijest. Šahovnica se crtala i s 4 × 4, 4 × 6, 5 × 6, 6 × 6 i 8 × 8 polja, a razlikovala se i boja prvog polja u gornjem lijevom kutu.

Drugi najstariji poznati prikaz, iz 1495., sačuvan je na svodu kuće gradskog suca Waltera Zellera u Innsbrucku. Na innsbruškom tornju grbova iz 1496. i 1497. uz šahovnicu je prvi put natpisom jasno označeno da predstavlja Kraljevinu Hrvatsku. Diplomatičku potvrdu grb je dobio 1. siječnja 1527. u Cetinu, kada su hrvatski velikaši izabrali Ferdinanda I. za kralja: povelja je ovjerena pečatom sa 8 × 8 polja i natpisom „Sigillum Regni Croatie”.

Šahovska ploča, Crvena i Bijela Hrvatska ili kamene zidine

O tome odakle šahovnica dolazi postoji više tumačenja. Pavao Ritter Vitezović 1701. smatrao je da crvena i bijela polja odražavaju staru podjelu na Crvenu i Bijelu Hrvatsku. Narodna predaja povezivala je uzorak sa šahovskom pločom i partijom u kojoj je kralj Stjepan Držislav pobijedio mletačkog dužda Petra II. Orseola, ali ta je priča prvi put zapisana tek potkraj 19. stoljeća i danas se uglavnom odbacuje.

Danas je općenito prihvaćeno da su grb oblikovali heraldičari habsburškog dvora, sami ili preuzimajući dio postojeće simbolike. Sve je više zagovornika teze da crvena i bijela polja predstavljaju kamene blokove, odnosno zidine, kao metaforu Hrvatske kao predziđa kršćanstva u obrani od Osmanlija krajem 15. i početkom 16. stoljeća.

Što znači pet grbova u kruni

Iznad šahovnice nalazi se kruna od pet manjih štitova poredanih u blagom luku. Prvi je grb s polumjesecom i zvijezdom, koji su starija tumačenja smatrala najstarijim simbolom hrvatskih zemalja, a slijede grbovi Dubrovnika, Dalmacije, Istre i Slavonije.

Dalmatinske tri okrunjene leopardove glave na modrom štitu pojavljuju se u grbovniku Gelre, nastalom između 1370. i 1414. Istarska zlatna koza okrenuta udesno, s crvenim papcima i rogovima, ustalila se tek s vremenom, a prvi pouzdan prikaz potječe iz grbovnika koparskog aristokrata Giulija Cesarea de Beatiana iz 1680.

Slavonski grb jedini ima sačuvanu grbovnicu: dodijelio ga je kralj Vladislav II. Jagelović 8. prosinca 1496. Dvije srebrne grede predstavljaju Savu i Dravu, a između njih na crvenom polju korača kuna. Kuna se, prema prevladavajućem mišljenju, veže uz srednjovjekovni porez u kuninu krznu, marturinu, i uz slavonski novac od 13. stoljeća.

Šahovnicu danas svi prepoznaju na dresovima reprezentacije, krovu crkve svetog Marka u Zagrebu i putovnicama, a malo tko zna da je njezin oblik stoljećima bio drukčiji. Pročitajte još: Tri hrvatske čipke na UNESCO-ovu popisu i sedam stvari koje možda niste znali o Vukovaru.