Faust Vrančić nacrtao je padobran, žičaru i viseći most stoljećima prije nego što su ih sagradili

Faust Vrančić, šibenski polihistor rođen 1551., u knjizi Novi strojevi (Machinae novae) nacrtao je padobran, metalni most, viseći lančani most i prvi poznati nacrt žičare, stoljećima prije nego što su takve konstrukcije zaista izgrađene. Njegov rječnik iz 1595. ujedno je prvi hrvatski rječnik uopće.

Vrančić je rođen u Šibeniku 1. siječnja 1551., u uglednoj obitelji koja se spominje već u 14. stoljeću. Odgojio ga je stric Antun Vrančić, koji ga je uzeo k sebi u Ugarsku, a zatim poslao na studij u Padovu i Veneciju, gdje je pokazao veliko zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku.

Faust Vrančić na dvoru Rudolfa II. uz Keplera i Brahea

Godine 1581. postao je tajnik cara Rudolfa II., koji je na praškim Hradčanima okupio neke od najvećih znanstvenika i umjetnika svoga doba, među njima Tycha Brahea i Johannesa Keplera. Vrančić se u tom krugu kretao do 1594. Nakon rane smrti supruge zaredio se 1600., bio naslovni čanadski biskup, a 1605. napustio je dvor i u Rimu ušao u red barnabita.

Umro je u Veneciji 20. siječnja 1617., na putu prema domovini, a pokopan je u crkvi sv. Marije od Milosti u Prvić Luci na otoku Prviću, nedaleko od rodnog Šibenika.

Homo volans i 56 strojeva

Machinae novae sadrži 49 velikih bakropisa s 56 različitih konstrukcija, a pretpostavlja se da je potpuno izdanje, s opisima na pet jezika, tiskano 1615. ili 1616. Najpoznatiji je Leteći čovjek (Homo volans): pravokutni drveni okvir s razapetom tkaninom o koji je ovješen čovjek, što, prema Hrvatskoj enciklopediji, u znatnoj mjeri nalikuje današnjim padobranima. Pretpostavlja se da je padobran i iskušan skokom s nekog tornja u Veneciji.

Vrančić je nacrtao i most od bronce, prvu konstrukciju metalnog mosta, kakav je u upotrebu ušao tek 1773. u Engleskoj, te željezni viseći lančani most, kakav je sagrađen tek 1874. u Francuskoj. Njegov most s jednim užetom prvi je poznati nacrt žičare. Opisao je i vjetrenjaču s vodoravnim rotorom, mlin na plimu i oseku te elastičnu plosnatu oprugu za ovjes kola, koja će postati sastavni dio vozila do željeznice i automobila.

Na kraju knjige popisao je 61 konstrukciju koju je smatrao izvorno svojom. Sve su, ističe enciklopedija, fizički i tehnički izvedive, a namijenjene su olakšavanju ljudskog rada snagom životinja, vode ili vjetra. Ratnih strojeva u knjizi nema.

Prvi hrvatski rječnik

Vrančić je 1595. u Veneciji objavio Rječnik pet najodličnijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga. Uz 5411 latinskih riječi donosi oko 3800 hrvatskih, uglavnom čakavskih. Uvrštavanje hrvatskoga među “pet najodličnijih europskih jezika” enciklopedija opisuje kao iznimno važan događaj za razvoj hrvatskog jezika.

Napisao je i knjižicu na hrvatskom Život nikoliko izabranih divic (1606.), posvećenu benediktinkama samostana sv. Spasa u Šibeniku. Prvi pretisak Novih strojeva objavljen je u Münchenu 1965. Pročitajte još: Slavoljub Penkala: Imao je 80 izuma, Zašto se kravata zove kravata i Bašćanska ploča: 13 redaka glagoljice.