Nikola Meteš: U Americi je više od milijun ljudi hrvatskog podrijetla i žele pridonijeti domovini

Redakcija · 10/10/2026 · 3 min čitanja
Vidi komentare

Više od milijun ljudi hrvatskog podrijetla živi u Sjedinjenim Američkim Državama, a njihov gospodarski potencijal Hrvatska još uvijek nije dovoljno iskoristila. Istodobno, sve više mladih Amerikanaca hrvatskih korijena želi studirati, poslovati, pa čak i živjeti u domovini svojih predaka. Predsjednik Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka (ACAP) Nikola Meteš otkriva kako znanje, kapital i iskustvo hrvatskog iseljeništva pretvoriti u priliku za razvoj Hrvatske.

Od male inicijative pokrenute u Kaliforniji do međunarodne mreže koja povezuje tisuće hrvatsko-američkih stručnjaka – ACAP je u deset godina izrastao u važnu platformu za povezivanje hrvatskog iseljeništva s domovinom.

O dosadašnjim postignućima, neiskorištenom potencijalu hrvatskih iseljenika i planovima za budućnost predsjednik ACAP-a Nikola Meteš govorio je za emisiju “Globalan Hrvatska”. S njim je u Seattleu razgovarao urednik Odjela za Hrvate izvan Republike Hrvatske Vladimir Brnardić.

Meteš smatra kako Hrvatska još uvijek nedovoljno koristi znanje, poslovne kontakte i kapital svojih iseljenika.

– U Americi je više od milijun ljudi hrvatskog podrijetla. Mnogi su ostvarili iznimne poslovne uspjehe, a i dalje njeguju ljubav prema hrvatskom identitetu i žele pridonijeti domovini, istaknuo je Meteš.

Upravo zato ACAP nastoji povezati uspješne hrvatske stručnjake s ljudima, institucijama i tvrtkama kojima njihovo znanje i iskustvo mogu pomoći.

Među važnim inicijativama izdvojio je angažman oko sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, kao i suradnju u zdravstvenom turizmu, znanosti, pravu i drugim područjima.

– Ljudi koji se prije nisu poznavali danas zajednički rade na različitim inicijativama. ACAP ih je povezao, naglasio je.

Posebno ohrabruje sve veći interes druge, treće, pa čak i četvrte i pete generacije hrvatskih iseljenika za zemlju svojih predaka.

Prema Meteševim riječima, mladi Hrvatsku sve češće prepoznaju kao mjesto za studiranje, pokretanje posla i život.

– Hrvatska danas ima više studijskih programa na engleskom jeziku, bolju poduzetničku klimu i brojne mogućnosti koje privlače mlađe generacije, objasnio je.

ACAP kroz svoje programe, među kojima je i Domovina, nastoji mladima približiti hrvatsku baštinu i otvoriti mogućnosti za snažnije povezivanje s domovinom.

Meteš pritom ističe primjere Iraca i Talijana, koji su uspjeli očuvati snažne veze s matičnim zemljama kroz brojne generacije. Jedan od ključnih ciljeva ACAP-a jest omogućiti da iskustvo uspješnih hrvatskih stručnjaka iz svijeta pronađe konkretnu primjenu u hrvatskom gospodarstvu.

Meteš naglašava kako suradnja mora biti obostrana – iseljeništvo od Hrvatske čuva i uči o identitetu i baštini, dok domovini može ponuditi vrijedno međunarodno iskustvo, znanje i poslovne kontakte.

Pozitivnim ocjenjuje i sve snažniju suradnju s hrvatskim državnim institucijama, kao i rast interesa za programe namijenjene iseljeništvu. Nakon prvog desetljeća djelovanja, ACAP postavlja još ambicioznije ciljeve. Meteš ističe kako organizacija želi nastaviti širiti članstvo, a jedan od ciljeva je dosegnuti 10 tisuća članova u Sjedinjenim Američkim Državama.

Istodobno se planira jačanje međunarodne mreže, povezivanje s partnerskim organizacijama te snažnija suradnja s privatnim i javnim sektorom.

– Prvih deset godina bilo je važno da ideja preživi. Sada želimo snažan rast i još bolje povezivanje Hrvata diljem svijeta, poručio je Meteš.

Njegova je poruka jasna: bez obzira na to gdje žive i koliko su generacija udaljeni od domovine, Hrvati trebaju ostati povezani. Upravo u toj povezanosti ACAP vidi priliku za snažniju Hrvatsku i buduće generacije.

Foto: Screenshot_10-10-2026_12311_glashrvatske.hrt.hr

Budi prvi/prva koji komentira

Podijeli svoje mišljenje - ne moraš se prijaviti, traje 10 sekundi.

Ostavi komentar

Podijeli: WhatsApp Viber Facebook Telegram
Probaj Croglobal Swipe Vijesti u full-screen formatu - swipe kroz najnovije priče