Kamere za otpad na 247 lokacija u Zagrebu: Ovo su mjesta pod nadzorom, a snimke postaju dokaz za kazne

Foto: Hijerovit / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 (arhiva, izrezano)

Videonadzor oko zelenih otoka i podzemnih spremnika za otpad u Zagrebu pokriva 247 lokacija, od Britanskog trga, Masarykove ulice i Glavnog kolodvora do Trnskog, Sigeta i Sesveta. Gradski sustav prepoznaje osobe i vozila, a snimke se mogu izdvojiti kao dokaz u postupcima zbog nepropisnog odlaganja otpada.

Grad Zagreb pokrenuo je nabavu usluge održavanja sustava za sljedeće dvije godine, za što je predviđeno najviše 480.000 eura bez PDV-a, piše Jutarnji list, a prenosi N1. Prema dokumentaciji, kamere moraju raditi neprekidno, 24 sata dnevno.

Gdje su kamere – popis dijela lokacija

Prema dokumentaciji koju navodi Jutarnji list, među lokacijama pod nadzorom su:

• Donji grad i središte: Britanski trg, Masarykova ulica, Dežmanova ulica, Zrinjevac kod Amruševe ulice, Trg kralja Petra Svačića i Trg kralja Petra Krešimira IV.
• Glavni kolodvor: peroni 1 i 2
• Okretišta javnog prijevoza: Črnomerec, Dubrava, Dubec, Borongaj i Savski most
• Trnje i šire središte: Trnjanska cesta, Kranjčevićeva ulica, Selska ulica, Ulica Antuna Branka Šimića i Avenija Marina Držića
• Novi Zagreb: Trnsko, Siget, Hrgovići, Horvaćanska ulica i Blato
• Istočni dio grada: Donje Svetice, Bjelovarska ulica i Kašinska cesta u Sesvetama
• Zapadni dio grada: područje Vrbana

Riječ je o dijelu popisa, a ukupno je u dokumentaciji navedeno 247 mjesta na kojima se nadzire prostor uz spremnike i površine za odlaganje otpada. Među njima je i područje Malešnice.

Kako videonadzor pretvara snimku u dokaz

Sustav razlikuje osobe i vozila te bilježi njihov ulazak u nadzirano područje, izlazak i vrijeme zadržavanja. Kad zabilježi sumnjiv događaj, operater u nadzornom centru dobiva obavijest s lokacijom, vremenom i fotografijom, a zatim može pregledati snimku, uključujući razdoblje prije i poslije događaja.

Ako procijeni da je riječ o prekršaju, operater označava događaj, unosi registarsku oznaku vozila i odabire kategoriju prekršaja. Fotografije i snimke potom se pohranjuju kao dokazni materijal, a sustav omogućuje i pretraživanje po vremenu, registraciji i vrsti događaja te izvoz podataka u Excel ili PDF. Predviđeno je i povezivanje sa sustavom za automatsko prepoznavanje registarskih oznaka.

Kamere snimaju i pri slabom svjetlu, a infracrveno osvjetljenje omogućuje nadzor noću. Snimke se prenose 4G mrežom, kamere se napajaju solarnim panelima ili s javne rasvjete, a svaki uređaj ima najmanje jedan terabajt šifriranog prostora za pohranu. Sustav omogućuje i maske kojima se štite dijelovi prostora koji ne bi smjeli biti snimani.

Izvođač održavanja morat će kvar popraviti u roku od 48 sati te jednom godišnje pregledati svih 247 lokacija, očistiti leće kamera i solarne panele. Problem nepropisno odloženog otpada ovih je tjedana i politička tema, o čemu smo pisali u tekstu Drito Tomaševiću: Trčite po Hrvatskoj i zavirujete u tuđe smeće, a svoje ne čistite. Pročitajte još: Tomašević: Još uvijek ne znamo što smrdi u Zagrebu.