Šipić: Sve više se ljudi vraća u Hrvatsku, nego što ih odlazi

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić u nedavnom gostovanju u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je o demografskoj slici Hrvatske, mjerama za povratak iseljenika te novim programima za depopulirana područja. Ministar je poručio kako su demografski izazovi jedna od najozbiljnijih tema današnjice te naglasio da se Hrvatska uhvatila u koštac s tim problemom.

Na kraju je potvrdio trend da se više ljudi vraća u Hrvatsku nego što odlazi. –  Suzbija se jaz koji je bio primjetan u više odlazaka nego povrataka, a sada imamo trend da se više ljudi vraća, kazao je dodao kako se ljudi vraćaju iz raznih dijelova svijeta – Južne Amerike, Novog Zelanda, Njemačke, Australije, Austrije…

Tado Jurić, savjetnik u Ministarstvu demografije i useljeništva, emisiji ‘U mreži Prvog’ Hrvatskog radija, a prenosi tportal, iznio je podatak da se u Hrvatsku vratilo 300 ljudi. – A nama bi se trebalo vratit čak 800 tisuća iseljenika da ostanemo na brojci na kojoj smo danas, istaknuo je. Tvrdi da većina zemalja nije uspjela vratiti iseljenike i da ne znači da će se netko vratiti čim ga pozovemo da se vrati, već tu moraju nastupiti institucije koje će pokazati da mogu upravljati tim procesom.

Po njegovom mišljenju, društvene promjene i uvoz strane radne snage utječe na odluku o povratku.

-Multikulturalizam, uvoz strane radne snage mogao bi spriječiti povrat jer velika većina iseljenika tvrdi da se želi vratiti u hrvatsko društvo koje čuva tradiciju, obitelj, što se izgubilo na Zapadu. Mi upravo gubimo to što nam je komparativna prednost. Između interesa poslodavaca i kapitala, ne smijemo izgubiti kulturu, tradiciju, jezik, i trebamo tražiti put da to uravnotežimo, kazao je Jurić.

Drugi gost u istoj emisiji Dario Magdić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Govorio je o brojkama te kazao a od nisu svih četiri milijuna Hrvata izvan Hrvatske hrvatski državljani.

-Najčešće komuniciramo brojku oko 4 milijuna Hrvata iz RH, no treba reći da to nisu sve ljudi s hrvatskim državljanstvom, to su potomci. Milijun je hrvatskih državljana koji žive izvan RH, a najviše ih je u BiH, njih 405 tisuća, zatim u Njemačkoj i drugim državama, istaknuo je.

Foto: Wikimedia