Moody’s potvrdio rejting Hrvatske A3: Snažne institucije, ali gospodarstvo je „koncentrirano na turizam“

Foto: Croativ / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 (arhiva, izrezano)

Rejting Hrvatske ostaje na razini A3 uz stabilne izglede, objavila je u petak agencija Moody’s. Kao glavnu snagu istaknula je „snažne institucije i sustav upravljanja“, a kao slabost izloženost gospodarstva promjenama u vanjskoj potražnji zbog „koncentracije u turizmu“.

Ocjena A3 ulagačima poručuje da hrvatski dug nosi mali kreditni rizik. Agencija očekuje da će Hrvatska i dalje imati „efikasne institucije“ i „solidnu fiskalnu poziciju“, uz „robustan gospodarski rast“, prenose N1 i Dnevnik.hr.

Kao najnoviji dokaz dobrog upravljanja Moody’s navodi učinkovitu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji je obuhvatio i izmjene zakona o mirovinama i radu kojima bi se trebala povećati ponuda radne snage.

Rejting Hrvatske i javni dug: 56 posto BDP-a do 2027.

Prema izračunima agencije, javni dug trebao bi se stabilizirati na oko 56 posto BDP-a do kraja 2027., a zatim postupno rasti prema 60 posto. Proračunski manjak trebao bi ostati blizu tri posto BDP-a.

Fiskalni pokazatelji postupno će slabiti jer rastu pritisci na potrošnju. Moody’s izdvaja veće izdatke za mirovine, socijalnu skrb i obranu te nužna ulaganja u infrastrukturu i ublažavanje klimatskih promjena, ali dodaje da će dio te potrošnje istodobno poduprijeti rast.

Kamate bi u 2027. i 2028. trebale porasti na 3,4 posto proračunskih prihoda, s 3,0 posto u 2025. Gospodarski rast, procjenjuju u agenciji, bit će snažniji od srednjoročnog trenda od dva posto i podržavati približavanje dohotka ostatku Europske unije, a do 2031. trebao bi se približiti potencijalu od oko dva posto.

Kad bi ocjena mogla rasti, a kad pasti

Moody’s bi mogao razmotriti podizanje rejtinga ako javni dug promijeni prognoziranu uzlaznu putanju i počne se značajno i dulje vrijeme smanjivati, uz manji proračunski minus. Pozitivno bi djelovali i dokazi da reforme i ulaganja snažnije podižu potencijal rasta nego što se sada očekuje.

Sniženje bi došlo u obzir ako bi dug rastao znatno brže od očekivanja, među ostalim zato što Vlada srednjoročno ne bi provela fiskalnu prilagodbu. Agencija kao malo vjerojatan, ali moguć negativan scenarij navodi i daljnju eskalaciju geopolitičkog rizika, posebno značajnu operaciju protiv neke članice EU-a ili NATO-a u Europi.

Ograničeni kapaciteti, upozorava Moody’s, sve će više ograničavati doprinos turizma rastu, a uteg gospodarstvu i dalje će biti slab rast produktivnosti i nepovoljna demografija.

Više o temi: Plenković uoči rebalansa: Najvažnije je da možemo financirati sve što je bitno