Plenković obećao: Prosječna neto plaća do sredine 2028. bit će 1600 eura. “Mi ćemo to ostvariti”

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj do sredine 2028. dosegnut će oko 1600 eura, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković na savjetovanju „Ekonomska politika Hrvatske u 2027.“ u Opatiji. Poručio je i da Vlada ne namjerava ukinuti mjere kojima ograničava rast cijena energije.

„Mi ćemo to ostvariti“, rekao je Plenković o plaći od 1600 eura, prenio je Index. Podsjetio je da je prosječna neto plaća 2016., kad je preuzeo dužnost premijera, iznosila 749 eura. „To će biti više od sto posto i mislim da je izgledno da se dogodi“, dodao je.

Dodaj Croglobal među omiljene izvore na Googleu

Prosječna neto plaća: od 749 eura 2016. do cilja od 1600

Plenković je cilj od 1600 eura spominjao i ranije. U srpnju je, kako je Croglobal pisao, rekao da bi prosječna plaća do kraja 2028. trebala biti 1600 eura, a sada je rok pomaknuo na sredinu te godine.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, o kojima je Croglobal pisao u listopadu, prosječna plaća za kolovoz iznosila je 1543 eura, ali dvije trećine zaposlenih zarađuju manje od tog iznosa.

Premijer je istaknuo da Hrvatska ima 22 uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta i najveću zaposlenost dosad. „To je tako već dulje razdoblje. Hrvatska je prilično stabilna“, rekao je o globalnim prilikama, koje je opisao kao „sve samo ne stabilne“, prenio je N1.

Državni štit ostaje: „U sekundi bi sve bilo skuplje“

Na pitanje kada Vlada planira ukinuti mjere kojima ublažava rast cijena, Plenković je odgovorio da se od intervencija ne odustaje. „Ne kanimo ga micati, išli smo na fazno otpuštanje mjera, to je bila generalna procjena na razini EU-a. Možda bismo ga maknuli da nije bilo rata na Bliskom istoku. To bi sada bilo duboko pogrešno reći, da nećemo više intervenirati“, rekao je.

„U sekundi bi sve bilo skuplje, to nije opcija. Pronašli smo načine kako da balansiramo intervencije koje nisu pretjerane“, dodao je premijer, uz ocjenu da su mjere „garantirano imale ogroman pozitivan učinak“.

„To je tako već dulje razdoblje. Hrvatska je prilično stabilna“

Plenković se osvrnuo i na uvođenje eura 1. siječnja 2023. „Nezgodno nam se poklopilo članstvo u eurozoni s ovako velikom krizom. Da smo mogli držati vidljivima cijene u kunama jedno sto godina umjesto godinu dana, mislim da bi to bilo dobro“, rekao je. Dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima bilo je obvezno od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023.

Inflacija u listopadu 4,9 posto

Premijer je govorio na dan kad je Državni zavod za statistiku objavio prvu procjenu inflacije za listopad. Potrošačke cijene više su 4,9 posto nego prošle godine, a energija je poskupjela 20,7 posto.

Ministar financija Tomislav Ćorić na istom je skupu rekao da bi inflacija bez rasta cijena energenata bila ispod dva posto te da očekuje njezin nagli pad u 2027. Plenković je govorio i o odnosima Europe sa SAD-om, Kinom i Rusijom, a za Putina je rekao da je nešto najgore što se dogodilo međunarodnoj zajednici.

Izvori: Index, N1, savjetovanje „Ekonomska politika Hrvatske u 2027.“ u Opatiji.

Foto: Vlada RH