Zoran Milanović: Legitimno je i potrebno pitati se što imamo od članstva u Europskoj uniji

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak na svečanoj sjednici Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu da je nakon 13 godina članstva legitimno i potrebno pitati se što Hrvatska ima od Europske unije. Milanović o EU kaže da „nije i ne može biti država”, a da njezina zajednička vanjska politika ne postoji.

„Hrvatska je članica EU već 13 godina i legitimno je i potrebno pitati se što imamo od tog članstva iz perspektive nacionalnog interesa koji je trajan i stalan”, rekao je Milanović na obilježavanju 64. obljetnice osnutka i Dana fakulteta, objavio je Ured predsjednika.

Pritom je naglasio da ne zagovara izlazak. „Treba si postavljati ta pitanja i davati odgovore ne zbog toga da bismo raspisivali referendum o izlasku iz EU jer to nije ni realni niti pametno. Međutim, postavljati pitanja je potrebno jer u politici, posebno u državništvu, onaj tko se ne ponaša u skladu s nacionalnim interesima zaslužuje sažaljenje”, rekao je predsjednik.

Milanović o EU: sigurnost, rast i standard kao mjerila

Milanović je nabrojao po čemu bi se članstvo trebalo mjeriti. „Je li naš interes sigurnost, to svakako, je li to gospodarski rast i koliki gospodarski rast, je li to rast društvenog standarda? To su parametri po kojima mjerimo ne da bismo zapomagali, nego da bismo se mogli orijentirati i zaključiti što dalje”, kazao je.

Prema njegovim riječima, europski akti desetljećima se nisu mijenjali jer više ne postoji mehanizam dogovora kakav je postojao u ranijim fazama integracije. Posljedica je, tvrdi, da ne postoji ni hrvatska vanjska politika, kao ni vanjska politika drugih članica.

„Predstavljaju nas bivši političari bez mandata”

„EU nije država i ne može biti država. Nije tako zamišljena. Njezina vanjska politika ne postoji. Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji, i ne samo hrvatska”, rekao je Milanović, prenosi N1. Upitao je i zadovoljava li Hrvatsku „da u nizu pitanja šutimo i da nas na vanjskim forumima predstavljaju nekakvi bivši političari koji su na ta mjesta došli bez mandata”.

Govorio je i o stanju demokracije u svijetu, povlačeći paralelu između sukoba u Ustavnom sudu, upada u američki Kongres i političkih zbivanja u Poljskoj, te se upitao „s kojim pravom ti krugovi danas drže lekcije o demokraciji”.

Od Fakulteta političkih znanosti zatražio je da ostane mjesto kritičkog promišljanja. „Želim da uz vas i poneka redakcija novina počne pisati i promišljati o tome kako se stvarno odvijaju svjetski odnosi: tko je stvarno dobar, tko je cinik, tko cijelo vrijeme laže, što je to demokracija”, zaključio je predsjednik. Pročitajte još: Milanović razočaran: Moj posao ima svoja vremenska i biološka ograničenja.