Novi FIT test za rak debelog crijeva stiže u cijelu Hrvatsku: u zagrebačkom pilotu odaziv 66 posto, pozivi za 400.000 građana

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva trebao bi se do kraja godine ponovno pokrenuti u cijeloj Hrvatskoj, i to s novim FIT testom, jednostavnijim i osjetljivijim od dosadašnjeg. U zagrebačkom pilot-projektu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) test je obavilo 66 posto pozvanih, gotovo dvostruko više nego u dosadašnjem ciklusu.

U nastavku šestog ciklusa HZJZ planira pozvati oko 400.000 osoba rođenih od 1952. do 1962. godine, izvijestili su Tportal i Glas Slavonije prema izjavi voditeljice programa za Hinu.

Što je FIT test i po čemu je bolji

FIT je kvantitativni imunokemijski test na skrivenu krv u stolici. Stari gvajakov test sadržavao je tri kartončića na koje se nanosio uzorak, a novi komplet ima dva plastična spremnika sa štapićem. Uzorci se uzimaju iz dvije uzastopne stolice i poštom šalju u HZJZ, gdje ih strojno očitavaju dva uređaja kapaciteta do 300 uzoraka na sat.

U dosadašnjem šestom ciklusu, uz stari test, pregled stolice obavilo je 37 posto pozvanih. U zagrebačkom pilotu komplet je u travnju poslan na adrese 5000 ljudi, a trenutačni odaziv od 66 posto još bi mogao rasti jer povrat uzoraka traje. Dosad je 2951 osoba imala negativan, a 352 pozitivan nalaz.

“Privremeni udio testiranih iznosi 66 posto i očekuje se da će konačni rezultat biti još viši”, rekla je Nataša Antoljak, voditeljica Odjela za programe probira raka debelog crijeva HZJZ-a. Za početak se računa na oko 170.000 testiranih građana godišnje, odnosno obradu oko 340.000 uzoraka.

Pozitivan nalaz ne znači rak

FIT test ne postavlja dijagnozu, nego otkriva skrivenu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na kolonoskopiju, kojom se utvrđuje uzrok krvarenja i otkrivaju polipi, adenomi ili karcinom. Tijekom istog pregleda mogu se ukloniti i prekancerozne promjene.

Prema smjernicama programa, kolonoskopija bi trebala biti obavljena u roku od šest do osam tjedana. Bolnice koje je provode moraju imati poseban ugovor s HZZO-om, a riječ je o dodatnim terminima koji ne bi smjeli smanjiti dostupnost pregleda pacijentima sa simptomima. O pozitivnom nalazu građane obavještavaju koordinatori županijskih zavoda za javno zdravstvo, a obavijest dobiva i obiteljski liječnik.

Cilj je da na nacionalnoj razini test obavi najmanje 45 posto pozvanih, a poželjno bi bilo oko 60 posto, koliko postiže Slovenija. Prema iskustvima drugih zemalja, jednostavniji test može povećati odaziv za desetak posto.

Organizirano testiranje u sklopu Nacionalnog programa potpuno je obustavljeno 2024., a građani su test u međuvremenu mogli napraviti uz uputnicu obiteljskog liječnika. Upravo su obiteljski liječnici ključna karika programa, a o problemima u toj djelatnosti pisali smo u tekstu Tko će nas liječiti.

Građani iz ciljane skupine najprije će dobiti pozivno pismo, a onima koji pristanu sudjelovati komplet za uzorkovanje stiže poštom.