Andrej Plenković: Crna Gora neće zatvoriti pregovore o pristupanju kako planira

Crna Gora neće moći zatvoriti pristupne pregovore s Europskom unijom ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju, poručio je premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru. Podgorica odgovara da ta načela ne odbacuje, ali najprije želi utvrditi gdje je točno išla nekadašnja republička granica na Prevlaci.

Plenković je odgovarao na pitanje HDZ-ova zastupnika Andre Krstulovića Opare o otvorenim pitanjima dviju država, izvijestio je Index. Krstulović Opara upozorio je na stavove crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića o spomen-ploči u Morinju i o ugovoru o granici.

Premijer je pojasnio da je Crnoj Gori upućen prijedlog ugovora o kopnenoj granici. „Ako Crnoj Gori to ne odgovara, onda šalje poruku da ne može prihvatiti načelo Badinterove komisije i da ne vjeruje u načelo da su republičke granice ujedno i granice između država nastalih nakon bivše SFRJ“, rekao je Plenković.

Takav bi stav, prema njegovoj ocjeni, bio ozbiljan problem za europski put susjedne države. „U toj varijanti Crna Gora neće zatvoriti pregovore o pristupanju kako planira“, poručio je.

Crna Gora traži jedan ugovor za kopno i more

Crnogorska vlada odgovorila je da ne odbacuje Badinterova načela, nego smatra da najprije treba utvrditi gdje je točno prolazila nekadašnja republička granica. Podgorica želi kopnenu i morsku granicu riješiti jednim ugovorom, predlaže izravne pregovore, a ako dogovora ne bude, obraćanje međunarodnoj instituciji.

Spor se prije svega odnosi na Prevlaku, poluotok na krajnjem jugu Hrvatske na ulazu u Bokokotorski zaljev, u kojem su crnogorske luke. Hrvatska kontrolira kopneni dio Prevlake, a od 2002. na snazi je privremeni sporazum koji uređuje stanje na kopnu i moru, ali ne određuje konačnu granicu.

Badinterova komisija bila je međunarodno pravno tijelo osnovano tijekom raspada Jugoslavije. Utvrdila je da granice dotadašnjih republika postaju državne granice, no republička granica na Prevlaci nije bila potpuno precizno utvrđena. Razgraničenje je jedan od osam zahtjeva koje Hrvatska postavlja Crnoj Gori na putu prema Europskoj uniji.

Morinj i ime kotorskog bazena

Hrvatska je i ranije tražila da se otvorena pitanja s Crnom Gorom riješe prije nego što podrži njezino članstvo. Podgorica je 20. listopada odlučila promijeniti ime kotorskog bazena, koji je nosio ime Zorana Gopčevića, bivšeg čuvara u logoru Morinj, a zatim je odobrila i postavljanje spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora.

Zagreb i nakon tih odluka inzistira na rješavanju ostalih spornih pitanja, među kojima je i granica. Krajem listopada Plenković je poručio da Crna Gora ide u dobrom smjeru, o čemu smo pisali u članku Plenković: Crna Gora ide u dobrom smjeru.

Milatović je pak ranije ocijenio da izjave iz Hrvatske često nisu u duhu dobrih odnosa. Pročitajte još: Milatović: Ne smijemo izgubiti državno dostojanstvo.