U hrvatskim rodilištima lani 32.584 poroda, 401 više nego godinu prije: Žene najčešće rađaju između 30. i 34. godine

Broj poroda u hrvatskim rodilištima prošle je godine blago porastao: obavljena su 32.584 poroda, 401 više nego 2024., a rođena su 33.062 djeteta, 352 više nego godinu ranije. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za 2025. pokazuju i da se nastavlja trend sve kasnijeg rađanja.

Rast dolazi nakon pada u 2023. i 2024. godini, navodi HZJZ u izvješću o porodima u zdravstvenim ustanovama, prenosi tportal. Među rođenima je bilo 32.936 živorođene i 126 mrtvorođene djece, a 57 novorođenčadi umrlo je u prvih sedam dana života.

Dodaj Croglobal među omiljene izvore na Googleu

Broj poroda i dalje četiri tisuće manji nego 2018.

Unatoč blagom porastu, broj poroda i dalje je znatno manji nego prije nekoliko godina. U 2018. u hrvatskim je rodilištima obavljeno 36.752 poroda, više od četiri tisuće nego 2025.

Najviše poroda, 35,2 posto, bilo je među ženama od 30 do 34 godine, a gotovo 29 posto rodilja bilo je u kasnim dvadesetima. Gotovo petina žena rodila je u dobi od 35 do 39 godina, a gotovo četvrtinu živorođene djece rodile su žene s 35 ili više godina.

Od 2016. žene u Hrvatskoj najčešće rađaju između 30. i 34. godine, dok je desetak godina prije toga najzastupljenija bila skupina od 25 do 29 godina. HZJZ tu promjenu povezuje s duljim školovanjem, kasnijim zapošljavanjem, teškoćama u rješavanju stambenog pitanja i promijenjenim stavovima prema osnivanju obitelji.

Među rodiljama je lani bilo 143 maloljetnice, 20 manje nego 2024., čime se nastavlja višegodišnji pad. Gotovo polovica žena koje su rodile, njih 47,7 posto, bile su prvorotkinje, a trećina je rodila drugo dijete. Bilo je i 474 blizanačka poroda te dva poroda trojki.

Pročitajte još: Hrvatice rađaju više od Njemica i Austrijanki, ali Hrvatska godišnje ima 7000 rođenih manje nego 2014.

Carski rez kod gotovo trećine poroda

Carskim rezom lani je dovršeno 9662 poroda, odnosno 29,7 posto svih poroda, čime je nastavljen višegodišnji rast tog udjela. U 2024. iznosio je 29 posto, a godinu ranije 28,8 posto.

HZJZ upozorava da odluka o operativnom dovršetku poroda treba biti stručno opravdana i utemeljena na medicinskim smjernicama. Kao moguće razloge rasta navodi utjecaj želja trudnica, ali i veći oprez liječnika zbog mogućih tužbi u slučaju komplikacija.

Gotovo 70 posto rodilja imalo je devet ili više pregleda tijekom trudnoće, dok su 73 žene rodile bez ijednog pregleda. Stopa perinatalne smrtnosti smanjena je s 5,8 na 5,5 promila, a 2023. iznosila je 6,6 promila. Zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju lani je umrla jedna žena, a godinu ranije tri.

HZJZ napominje da rodilišna statistika obuhvaća svu djecu rođenu u hrvatskim zdravstvenim ustanovama, neovisno o prebivalištu majke, dok Državni zavod za statistiku broji drukčije, pa se podaci o broju rođenih razlikuju. Izvješća o porodima objavljuju se na stranici HZJZ-a.

Više o temi: Šipić: Naknada za novorođenčad rast će s 618 na više od 800 eura, a cilj je 1000 eura