Slavoljub Penkala: Imao je 80 izuma, od mehaničke olovke i termos-boce do prvog zrakoplova koji je poletio u Hrvatskoj

Slavoljub Eduard Penkala, hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskoga podrijetla, ostavio je za sobom 80-ak izuma i inovacija, od kojih neke svijet koristi i danas. Najpoznatija je automatska mehanička olovka, koju je prijavio 1906., a ime Penkala uvriježilo se kao naziv za pisaljku te vrste i u nekim se zemljama koristi i danas.

Penkala je rođen 20. travnja 1871. u Liptovským Mikulášu u današnjoj Slovačkoj, a umro je u Zagrebu 5. veljače 1922., navodi mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Kemiju je diplomirao 1898. na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Dresdenu, radio je u kemijskoj industriji u Košicama, a 1900. preselio se u Zagreb, gdje je 1904. imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Enciklopedija navodi da su njegov kreativni duh i okružje u kojem je živio i radio rezultirali izumima primjenjivima u svakodnevnom životu, industriji i prometu.

Slavoljub Penkala i olovka koja je osvojila 70-ak zemalja

Među prvim izumima koje je patentirao bili su termos-boca i rotirajuća četkica za zube. Nakon mehaničke olovke prijavio je i prvo nalivpero s čvrstom tintom te takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka zakvači za džep.

Da bi izumi došli do kupaca, Penkala je 1906. s braćom Edmundom i Mavrom Mosterom osnovao tvrtku Penkala–Edmund Moster & Co. Tvrtka je u Zagrebu izgradila tvornicu u kojoj su se prema njegovim patentima proizvodili mehaničke olovke, nalivpera i drugi pisaći pribor, a tvornica je ubrzo postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača pisaćeg pribora. Mehanička olovka prodavala se u 70-ak zemalja.

Popis njegovih izuma i poboljšanja zvuči kao katalog cijele tadašnje industrije: anodne baterije, lijek protiv reume, prašak za pranje rublja, plavilo koje je u praonicama zamijenilo dotad korišteno bjelilo, sredstvo protiv gamadi, preparat za impregnaciju željezničkih pragova, manometar, dinamometar, vagonske kočnice i mjerilo protoka.

Posebno se bavio gramofonskim pločama: usavršio je masu ebonit od koje su se ploče lijevale i patentirao gramofonsku iglu dulje trajnosti. Izradio je i proračune i nacrte turbinskog kola i helikopterskog rotora, a patentirao je lebdjelicu na zračnom jastuku mnogo prije nego što je prvi takav stroj izrađen.

Prvi zrakoplov i prvo uzletište u Hrvatskoj

Godine 1908. Penkala je u Zagrebu počeo graditi zrakoplov kojim bi, kako je zamislio, mogao upravljati bilo tko bez posebne obuke. Inovacije je patentirao 1909., a zrakoplov je dovršen 1910. Za njega je izgradio hangar na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec, čime je nastalo prvo uzletište u Hrvatskoj.

S tog je uzletišta Dragutin Novak poletio Penkalinim zrakoplovom i postao prvi hrvatski pilot. Letjelicom se ipak teško upravljalo, a nakon nezgode 1910., u kojoj je oštećena, Penkala je odustao od daljnjeg rada. Unatoč tome, njegov je zrakoplov ostao zapamćen kao prvi koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj. Enciklopedijski članak o Penkali upućuje i na Hrvatsku tehničku enciklopediju, u kojoj su opisani njegovi tehnički izumi.

Penkala je jedan od izumitelja kojima se Hrvatska rado ponosi, uz priče o predmetima koji su iz Hrvatske otišli u svijet. Jedna od njih je i priča o kravati: zašto se kravata zove kravata, od hrvatskih konjanika do pukovnije Royal-Cravates Luja XIV.