Dijaspora ← Natrag na naslovnicu

Zeleni otok migracija – Tisuće Hrvata između Irske i Hrvatske

Redakcija · 22/10/2025
Vidi komentare

Irska spada u kategoriju najnovijih destinacija naših iseljenika, a Hrvati u  Irsku počinju doseljavati krajem devedesetih godina prošlog stoljeća.

Kako navode u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske temeljem prikupljenih podataka može se utvrditi da na području Republike Irske živi između 16 i 17 tisuća Hrvata. Točnu brojku teško je odrediti zbog velike dinamike migracija u oba smjera.  Zadnjih je godina, osim trenda smanjenja dolazaka Hrvata, prisutan i val iseljavanja iz Irske – većim dijelom natrag u Hrvatsku, a manjim dijelom u druge države Europske unije i svijeta.

-Hrvati se u Irsku počinju doseljavati krajem devedesetih, no ulaskom Irske/Europske unije u gospodarsku krizu broj dolazaka je gotovo prepolovljen. Značajno povećanje bilježi se godinu dana nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju.  Od 2017. godine trend dolazaka se smanjuje, zbog gospodarske neizvjesnosti uzrokovane  BREXIT sporazumom i velikog povećanja troškova života, osobito u glavnom gradu Dublinu. Zadnje migracije hrvatskih iseljenika više su usredotočene na manje gradove, navode u Uredu.

Problemi koje iseljenici navode je između ostalog ii činjenica je u Hrvatskoj definitivno problem porez. – U Irskoj nema poreza na ništa od hrane osim na slatkiše i tekućinu. Cijene su prevelike, posebno s obzirom na plaće za koje ljudi rade, komentirala je trgovkinja Ivana Režić Lončarek za portal Danas.hr.

-Trgovinu imamo četiri godine, došli smo prije 11 godina. Puno je drugačije sada, inflacije je sve okrenula u nebo. Plaće su veće, ali i cijene i rente su veće. Tako da puno je teže se snaći nego prije. U Irskoj su niže cijene jer ovdje nema poreza na mesne proizvode, na sve što je u frižideru ili škrinji te na dječje proizvode, kaziva Alen Lončarek, vlasnik hrvatske trgovine u Dublinu.

Cijena najma stana od 60-ak kvadrata je oko 4000 do 5000 eura, navode Hrvati koji žive u Dublinu. – Svi znaju da ne možeš baš iznajmiti cijelu kuću. Uglavnom su sobe. Ja trenutačno živim u kući sa šest ljudi, ističe Matija. A ljudi u Hrvatskoj rade za plaće u prosjeku od 1350 eura na mjesec, a u Irskoj za 4000 eura.

Status Hrvata u Irskoj

Inače, irski pravni sustav ne sadrži posebne zakone o pravima i obvezama useljenika, a stranim se državljanima (posebno onim iz Europske unije) omogućuje radnopravni status i socijalna davanja.

Irska dopušta prijavu za državljanstvo nakon devet godina boravku u zemlji, od čega se četiri godine treba biti irski porezni obveznik te nakon predaje zahtjeva za državljanstvo u Irskoj neprekidno boraviti godinu dana. Prema dostupnim informacija može se zaključiti kako hrvatski iseljenici većinom nisu iskoristili tu mogućnost. Irska dozvoljava svojim državljanima dvojno državljanstvo.

U Irskoj za sada ne postoje klasične organizacije, ustanove i institucije kakve hrvatsko iseljeništvo ima u drugim državama. Razlog tome je što se radi o nedavnoj migraciji, iseljeništvu koje se nije još trajnije ukorijenilo u Irskoj. Postojao je pokušaj organiziranja kulturno-umjetničkog društva, no još uvijek je u početnom stadiju.

 Od studenog 2016. godine u Dublinu djeluje Hrvatska katolička misija u Irskoj (pri župi St. Mary’s, Haddington Road). Prvi voditelj misije bio je velečasni Josip Levaković, kojeg je naslijedio fra Miron Sikirić.

Hrvatska nastava i mediji

 Na otoku postoji lektorat hrvatskog jezika i književnosti pri Trinity College Dublin koji je uspostavljen Ugovorom između Ministarstva znanost i obrazovanja Republike Hrvatske i Trinity College Dublin.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske također financira dopunsku školu hrvatskog jezika za djecu različitih uzrasta u Dublinu, Waterfordu, Corku i Fermoyju. Hrvatski je jezik uvršten u školskoj godini 2013./2014. u popis jezika Europske unije koji se mogu polagati na irskoj maturi kao izvannastavna aktivnost u sklopu predmeta EU jezici.

Na Irskom otoku nema klasičnih hrvatskih medija niti izdavačkih kuća, a Hrvati u Irskoj uglavnom su aktivni i prisutni putem društvenih mreža.

Autor: Ivica Buljan

Foto: Wikimedia/Vera Buhl

Budi prvi/prva koji komentira

Podijeli svoje mišljenje - ne moraš se prijaviti, traje 10 sekundi.

Ostavi komentar

Podijeli: WhatsApp Viber Facebook Telegram

Discover more from Croglobal

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading