U Cordobi počeo 9. Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike

Deveti Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike otvoren je u četvrtak navečer u argentinskom gradu Cordobi, gdje su hrvatski dužnosnici zahvalili iseljenicima na očuvanju hrvatskog identiteta te ih pozvali na preseljenje u Hrvatsku.

U Južnoj Americi živi oko 850.000 osoba hrvatskog porijekla. Njihovi predstavnici svake godine dolaze na skup gdje pokazuju projekte koje rade u svojim zajednicama te istovremeno ukazuju na svoje potrebe, javlja HINA.

Dodaj Croglobal među omiljene izvore na Googleu

Hrvatske institucije im na skupu predstavljaju mogućnosti preseljenja u Hrvatsku, zapošljavanja, stjecanja državljanstva, učenja jezika, studiranja i stipendiranja.

Skup u Cordobi počeo je u muzeju Likovnih umjetnosti Evita – Palača Ferreyra intoniranjem hrvatske i argentinske himne.

Predsjednik Zoran Milanović je u obraćanju videovezom istaknuo ponos zbog zajedništva koje hrvatske zajednice u Južnoj Americi održavaju unatoč velikoj geografskoj udaljenosti od domovine. Naglasio je kako su susreti prilika za kulturno i gospodarsko povezivanje, stvaranje novih prijateljstava te očuvanje hrvatskog identiteta.

„Mladi su most koji spaja našu prošlost i budućnost. Vrata su vam uvijek širom otvorena”, poručio je Milanović, osvrnuvši se i na svoje posjete Čileu i Brazilu. Istaknuo je kako se uvjerio u snažnu želju hrvatskih iseljenika za očuvanjem nacionalnog identiteta.

„Hrvatska i ja ponosni smo na vas. Uspjeli ste tisućama kilometara daleko očuvati hrvatski identitet. Hvala vam što ga čuvate u Južnoj Americi”, rekao je predsjednik.

„Mladi su most koji spaja našu prošlost i budućnost. Vrata su vam uvijek širom otvorena“

Predsjednik organizacijskog odbora Cristian Šprljan iz Argentine istaknuo je kako ovogodišnji susret bilježi velik odaziv jer okuplja oko 500 sudionika iz deset zemalja. Naglasio je da je cilj pokazati kako se hrvatski identitet živi i čuva i na udaljenosti od 12.000 kilometara od Hrvatske.

„Mnogi su ostavili svoje voljene i nikada se nisu mogli vratiti. Sa sobom su donijeli svoj jezik, kulturu i snove, a mi smo njihov nastavak”, poručio je Šprljan, dodajući kako je susret prostor za povezivanje, razmjenu iskustava i upoznavanje povijesti hrvatskog iseljeništva.

Hrvatska veleposlanica u Buenos Airesu, Duška Paravić, rekla je kako je cilj Hrvata u domovini i inozemstvu jednak – prosperitet i boljitak.

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas naglasio je da udaljenost ne predstavlja prepreku povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske, podsjetivši kako je upravo na toj povezanosti nastala i sloboda hrvatske države.

„Svjedočimo snazi globalnog hrvatskog zajedništva ovdje u Córdobi”, rekao je Milas, istaknuvši doprinos generacija hrvatskih iseljenika koje su prenosile znanje, gradile gradove i ostavljale trag u društvima u kojima su živjele. Posebno je izdvojio Hrvatski dom, koji obilježava 70 godina postojanja, kao svjedočanstvo generacijskog očuvanja hrvatskog jezika i identiteta.

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Stier, rođen u Argentini, ocijenio je susret prilikom za osvrt na dosadašnje rezultate i definiranje budućih ciljeva. Najavio je dolazak predstavnika hrvatskih južnoameričkih zajednica u Bruxelles. “Bio sam šef promatračke misije izbora  EU-a u Boliviji i Peruu. U Europskom parlamentu nisu znali koliko su Hrvati doprinijeli razvoju u tim zemljama, pa ćemo pozvati njihove predstavnike u Europski parlament”, rekao je.

Podsjetio je na povijesne okolnosti iseljavanja, kada mnogi Hrvati odlaze iz domovine u razdoblju u kojem hrvatska država nije postojala, ali je postojao hrvatski narod. Istaknuo je važnost povijesne pomirbe te poručio kako hrvatsko državljanstvo i pripadnost Hrvatskoj otvaraju brojne mogućnosti.

Državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva Mladen Barać predstavio je mogućnosti jačanja veza s hrvatskim zajednicama u inozemstvu, istaknuvši kako su Hrvati u Južnoj Americi važan most između Hrvatske i država u kojima žive.

Naglasio je da su generacije iseljenika uspjele integrirati se u društva svojih novih domovina, ali istodobno sačuvati sjećanje na hrvatsko podrijetlo. Posebno je istaknuo važnost programa Croaticum, koji mladima hrvatskog podrijetla omogućuje učenje jezika i upoznavanje Hrvatske, te pozvao sudionike da svojim prijedlozima pridonesu daljnjem unapređenju programa i suradnje.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, koji je četvrti put na ovakvim susretima, istaknuo je kako povijest hrvatskog iseljeništva predstavlja povijest odlaska u nepoznato, ali i očuvanja zajedništva.

Govorio je o stipendijama, učenju hrvatskog jezika te mogućnostima života i rada u Hrvatskoj, kao i o osnivanju Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, čiji je cilj uključiti mlade u oblikovanje zajedničke budućnosti.

Prema njegovim riječima, u posljednjih deset godina za projekte hrvatskih zajednica u Južnoj Americi izdvojeno je 2,8 milijuna eura, a novac je korišten za obnovu hrvatskih domova, učenje jezika i druge aktivnosti. Istaknuo je i važnost povezivanja znanstvenika, poduzetnika i mladih hrvatskog porijekla sa sveučilištima i institucijama u Hrvatskoj.

„Vi ste naši partneri, a ne samo korisnici novca. Iseljeništvo mora biti jedan od graditelja hrvatske budućnosti”, poručio je Milas.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je zajedničke korijene i povezanost Hrvata bez obzira na to u kojem dijelu svijeta žive. Naglasio je kako su hrvatski iseljenici u zemljama u kojima su se nastanili pridonosili svojim radom, poštenjem i poduzetnošću.

Predstavio je i ulogu Ministarstva demografije i useljeništva u informiranju i pružanju potpore onima koji razmišljaju o povratku u Hrvatsku, istaknuvši kako cilj nije samo potaknuti dolazak u turističkom smislu, nego i preseljenje, zapošljavanje te zasnivanje obitelji.

Poručio je kako je Hrvatska danas stabilna demokratska država koja poštuje ljudska prava i razvija svoje gospodarstvo te se znatno promijenila u odnosu na zemlju koju su napuštali preci današnjih iseljenika.

Premijer Andrej Plenković je u videoobraćanju ukazao na važnost jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske te uključivanja hrvatskih zajednica iz svijeta u aktualne procese i aktivnosti u domovini.

Ovogodišnji susret nastavak je inicijative koja okuplja Hrvate iz Južne Amerike jednom godišnje. Prvi susret održan je 2015. u Limi u Peruu, a domaćini sljedećih okupljanja bili su Santa Cruz u Boliviji, Santiago u Čileu, Guayaquil u Ekvadoru, Buenos Aires u Argentini, Asunción u Paragvaju, Montevideo u Urugvaju i São Paulo u Brazilu.

Program ovogodišnjeg susreta obuhvaća nekoliko tematskih cjelina: kulturu i očuvanje tradicije, ulogu žena kroz mrežu CroActivas, gospodarsku suradnju Hrvatske i Južne Amerike te jačanje veza među mladim generacijama.

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske – Facebook