Hoće li na izborima u BiH ponovo izabrati Hrvatima “Sejdu Bajramovića” ili će pobijediti hrvatska opcija?

Bosna i Hercegovina ušla je u treći tjedan kampanje za opće izbore u BiH koji se održavaju 4. listopada. Prva dva tjedna pokazala su da se politička bitka ponovno vodi više oko identiteta, ratne prošlosti i međunacionalnih prijepora nego oko ekonomskih problema, piše tportal.

Službena kampanja počela je 4. rujna i traje do 3. listopada u 7 sati, kada počinje izborna šutnja. Birat će se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije BiH, Narodna skupština Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske te skupštine deset županija u Federaciji BiH. U središnji birački popis upisano je nešto više od 3,4 milijuna birača.

Riječ je o desetim općim izborima nakon rata. Početak kampanje poklopio se sa smrću Ratka Mladića, što je ponovno otvorilo oštre polemike između političkog Sarajeva i Banje Luke.

Za hrvatskog člana Predsjedništva kandidirani su Darijana Filipović iz HDZ-a BiH, neovisni kandidat Zdenko Lučić, kojega podupire pet oporbenih hrvatskih stranaka, te Slaven Kovačević iz Demokratske fronte Željka Komšića.

Filipović u kampanji naglašava ravnopravnost Hrvata i legitimno političko predstavljanje. Najavila je da će, bude li izabrana, ponovno otvoriti ured hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru. Lučić kampanju velikim dijelom gradi na kritici Dragana Čovića i HDZ-a BiH. Kovačević svoju kandidaturu predstavlja kao pokušaj zaustavljanja HDZ-a BiH i SNSD-a Milorada Dodika te tvrdi da neće biti pomilovanja Dodika.

Kovačević je u kampanji Hrvatsku i Srbiju stavio u istu ravan, rekavši da su obje počinile agresiju na BiH. Tportal ističe da za to izjednačavanje nije ponudio dokaz ni sudsku presudu. Sličnu tezu iznio je i Željko Komšić. Fra Petar Jeleč na portalu Svjetlo riječi ocijenio je da Demokratska fronta zloupotrebljava pojam građanske države. Biskupska konferencija BiH pozvala je katolike da masovno izađu na izbore, ne pozivajući na glasovanje za određenu stranku.

Na srpskoj strani sukob se vodi unutar političkog prostora: Milorad Dodik tvrdi da Draško Stanivuković neće biti premijer Republike Srpske, a Stanivuković poručuje da će o tome odlučiti građani. Na bošnjačkoj strani Bakir Izetbegović kampanju temelji na gospodarstvu i programu “3×50”: 50 milijardi maraka investicija, 50.000 novih radnih mjesta i 50 posto veće plaće i mirovine. Denis Bećirović poručuje da su mu protivnici nezaposlenost, kriminal i korupcija.

Bosna i Hercegovina zahtjev za članstvo u EU podnijela je 2016., kandidatski status dobila je u prosincu 2022., a Europsko vijeće u ožujku 2024. odlučilo je otvoriti pristupne pregovore. Europska komisija u izvješću za 2025. upozorila je da je reformska dinamika zastala. Do izbora je ostalo nešto više od dva tjedna. Teme koje izravno određuju svakodnevicu, poput iseljavanja, plaća, mirovina i poskupljenja energenata, u kampanji zasad ostaju u drugom planu.