Hrvatska u pet godina uložila više od šest milijuna eura u kulturne projekte hrvatskog iseljeništva

Od očuvanja hrvatskog jezika, folklora i kulturne baštine do kazališnih predstava, izdavaštva i medija – Hrvatska kroz financiranje projekata i različite programe nastoji održati kulturne veze s Hrvatima diljem svijeta. U razdoblju od 2021. do 2025. za 756 kulturnih projekata izdvojeno je više od šest milijuna eura, a potpora se nastavlja i u 2026. godini.

„Kultura je ona složena cjelina koja uključuje znanje, vjerovanje, umjetnost, moral, zakon, običaje i sve druge sposobnosti i navike koje čovjek stječe kao član društva”, definirao je Edward Burnett Tylor, utemeljitelj kulturne antropologije.

Dodaj Croglobal među omiljene izvore na Googleu

Ta definicija vrijedi za svaku zajednicu, pa tako i za hrvatsko iseljeništvo koje, unatoč zemljopisnoj udaljenosti i životu u različitim državama, povezuje zajednički jezik, povijest, tradicija i kulturni identitet. Svjesna važnosti očuvanja tih veza, Republika Hrvatska kroz različite politike, programe i konkretne projekte podupire kulturne aktivnosti hrvatskih zajednica diljem svijeta.

Središnji državni ured nositelj je potpore kulturnim projektima

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske nositelj je niza aktivnosti usmjerenih na očuvanje nacionalnog identiteta i jačanje povezanosti s Hrvatima izvan domovine.

Među prioritetnim područjima financiranja nalaze se projekti kojima je cilj povezivanje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, očuvanje i jačanje nacionalnog identiteta, zaštita prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanje hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanje kulturnog zajedništva.

Potpora obuhvaća i razvoj kulturnih djelatnosti na hrvatskom jeziku, kao i poticanje kulturne, obrazovne, znanstvene, sportske i gospodarske suradnje s Republikom Hrvatskom i među samim hrvatskim zajednicama.

Kako su nam pojasnili u Uredu, među područjima koja se financiraju nalaze se očuvanje hrvatskog kulturnog stvaralaštva i baštine, kulturno-umjetnički amaterizam hrvatskih zajednica u iseljeništvu, nabava narodnih nošnji i instrumenata, organizacija kulturnih nastupa te nakladnička i izdavačka djelatnost usmjerena na očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta.

„Možemo reći da veza između domicilne i iseljene Hrvatske nesporno jača“

Potporu mogu dobiti i televizijske i radijske emisije te internetski portali namijenjeni informiranju hrvatskog iseljeništva, kao i projekti iz područja filmske umjetnosti, pjesništva i obilježavanja obljetnica djelovanja hrvatskih zajednica.

Knjiga je majka svih kulturnih potreba

Uz kulturu, financiraju se i projekti iz područja obrazovanja i znanosti, sporta, turizma te drugih društvenih djelatnosti koje pridonose očuvanju nacionalnog identiteta i jačanju odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan njezinih granica.

Više od šest milijuna eura za 756 kulturnih projekata

Prema podacima koje nam je dostavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u razdoblju od početka 2021. do kraja 2025. za kulturne projekte povezane s hrvatskim iseljeništvom izdvojeno je ukupno 6.091.501,91 eura za 756 projekata.

Pregled izdvajanja po godinama pokazuje kontinuirani rast sredstava:

2021. – 426.172,94 eura za 82 kulturna projekta

2022. – 787.178,98 eura za 120 kulturnih projekata

2023. – 1.230.550,00 eura za 162 kulturna projekta

2024. – 1.347.100,00 eura za 160 kulturnih projekata

2025. – 2.300.500,00 eura za 232 kulturna projekta.

U 2026. godini dosad je izdvojeno dodatnih 1.599.900 eura za 90 kulturnih projekata. Budući da godina još nije zaključena, riječ je o privremenim podacima koji nisu konačni.

Od kazališnih predstava do narodnih nošnji i medija

Na pitanje koje sve kulturne aktivnosti i projekte Hrvata izvan Hrvatske Središnji državni ured podupire, iz Ureda su nam odgovorili kako se putem redovitih javnih natječaja i javnih poziva svake godine financiraju različiti oblici kulturnog djelovanja.

To uključuje kazališne predstave na hrvatskom jeziku u iseljeništvu, aktivnosti kulturno-umjetničkih društava, nabavu narodnih nošnji i instrumenata te organizaciju nastupa. Podupiru se i projekti iz područja filmske umjetnosti, pjesništva i izdavaštva, kao i obilježavanje obljetnica djelovanja hrvatskih zajednica.

Kazalište za iseljeništvo

Za financijsku potporu putem javnih poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske mogu se prijaviti neprofitne organizacije iz Hrvatske i inozemstva. To su udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i druge pravne osobe čija temeljna svrha nije stjecanje dobiti, kao i fizičke osobe, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.

Na javne natječaje za prijavu programa i projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama mogu se prijaviti profitne i neprofitne organizacije koje obavljaju djelatnosti i aktivnosti obuhvaćene predmetom financiranja te čiji ciljevi nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske ili pravnim poretkom matične države. U pravilu je riječ o organizacijama registriranima u hrvatskom iseljeništvu, a iznimno i o hrvatskim organizacijama.

Najviše projekata iz Austrije, Njemačke i Argentine

Podaci Središnjeg državnog ureda pokazuju da u financiranju kulturnih projekata sudjeluju hrvatske zajednice iz velikog broja država. U posljednjih nekoliko godina, od 2021. do 2026., u prosjeku je bilo oko 200 prijavitelja godišnje iz 27 zemalja svijeta.

Među državama iz kojih je financirano najviše kulturnih projekata hrvatskog iseljeništva izdvajaju se:

Austrija – 142 projekta, ukupno 1.099.816,44 eura

Hrvatska – 135 projekata, ukupno 634.364,93 eura

Njemačka – 115 projekata, ukupno 1.025.243,56 eura

Argentina – 55 projekata, ukupno 617.409,14 eura.

Svi podaci o dodijeljenim sredstvima, korisnicima i projektima javno su dostupni na mrežnim stranicama Ureda, u odlukama o dodjeli financijskih sredstava za programe i projekte organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama te odlukama o financijskoj potpori za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Hrvatska razvija i obrazovne programe za mlade iz iseljeništva

Na pitanje planira li se dodatno povećanje potpore kulturnim aktivnostima hrvatske dijaspore i razvoj dugoročne suradnje između kulturnih ustanova u Hrvatskoj i hrvatskih zajednica u inozemstvu, iz Središnjeg državnog ureda ističu kako Republika Hrvatska već godinama sustavno povećava proračunska izdvajanja za suradnju s iseljeništvom.

„Možemo reći da veza između domicilne i iseljene Hrvatske nesporno jača”, navode u Uredu.

Uz javne natječaje i pozive, važan dio te suradnje čine obrazovni programi. Ured u suradnji s hrvatskim sveučilištima i visokim učilištima te Ministarstvom znanosti i obrazovanja od 2018. pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u europskim državama, hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama te njihovim potomcima omogućava upis na fakultete putem posebne upisne kvote. Time im se omogućuje upis željenog studija bez obveze polaganja hrvatske državne mature.

Posebno mjesto u povezivanju mladih zauzima i program Ljetna škola „Domovina”, koji Ured organizira i provodi svake godine u suradnji s Udruženjem hrvatsko-američkih stručnjaka (ACAP).

Program je pokrenut 2019. godine s ciljem povezivanja mladih pripadnika hrvatskih zajednica iz različitih dijelova svijeta, jačanja hrvatskog identiteta i svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu.

Namijenjen je mladima hrvatskog podrijetla u dobi od 18 do 30 godina, a sudionicima pruža priliku za neposredno upoznavanje prirodne, kulturne i povijesne baštine Republike Hrvatske.

Od 2026. godine, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, posljednji tjedan u svibnju obilježava se kao Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske. Njegov je cilj dodatno potvrditi opredijeljenost Hrvatske za jačanje odnosa s Hrvatima izvan domovine i promicanje zajedništva hrvatskog naroda u globalnom kontekstu. Programi i proslave tim povodom okupljaju Hrvate iz različitih dijelova svijeta.

Ministarstvo kulture podupire gostovanja hrvatskih umjetnika u inozemstvu

Središnji državni ured nije jedina institucija koja podupire kulturne aktivnosti hrvatskih zajednica izvan domovine. U financiranju i predstavljanju hrvatske kulture u inozemstvu sudjeluje i Ministarstvo kulture i medija.

Iz Ministarstva su nam odgovorili kako kontinuirano podupiru programe međunarodne kulturne suradnje, s posebnim naglaskom na predstavljanje hrvatske kulture i umjetnosti te jačanje kulturnih veza s hrvatskim iseljeništvom.

Mladi nositelji kulturnih programa

Putem programa međunarodne kulturne suradnje Ministarstvo financira gostovanja hrvatskih umjetnika, ansambala i kulturnih organizacija, njihova sudjelovanja na kulturnim manifestacijama te realizaciju programa namijenjenih hrvatskim zajednicama izvan Republike Hrvatske.

Takve aktivnosti, ističu u Ministarstvu, pridonose očuvanju povezanosti iseljenih Hrvata s domovinom, promicanju hrvatskog kulturnog identiteta i predstavljanju domaćega umjetničkog stvaralaštva pripadnicima hrvatskog iseljeništva.

Gostovanja hrvatskih kazališta, glazbenih i folklornih ansambala, izložbe, književni susreti i drugi kulturni programi omogućuju pripadnicima hrvatskih zajednica izvan Hrvatske neposredan susret s hrvatskom kulturom, jezikom i bogatom baštinom.

Očuvanje kulturnog identiteta hrvatskog iseljeništva tako se ne svodi samo na financiranje pojedinačnih manifestacija i projekata. Riječ je o dugoročnom povezivanju zajednica, generacija i institucija, u kojem kultura ima važnu ulogu u očuvanju osjećaja pripadnosti Hrvatskoj, bez obzira na to gdje Hrvati i njihovi potomci danas žive.

*Ovaj tekst i sadržaj sufinancirani su sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije.

Foto: AI