Gotovo dvije trećine odraslih građana ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Muškarci su pogođeniji od žena , a broj djece sa viškom kilograma raste. Istodobno, veliki dio stanovništva ne vježba redovito, a mnogi vlastitu tjelesnu masu uopće ne doživljavaju kao zdravstveni problem.
Hrvatska se već godinama nalazi među europskim državama s najvećim udjelom stanovnika koji imaju višak kilograma. Podaci iz različitih izvora razlikuju se ovisno o godini istraživanja, dobi ispitanika i načinu na koje je tjelesna masa utvrđena, ali svi vode prema istom zaključku. Prekomjerna tjelesna masa i debljina postali su jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u zemlji.
Noviji podaci iz europskog zdravstvenog profita Hrvatske pokazuju nešto niži udio debljine, nego pokazatelji iz 2019. godine. U 2022.godini pretilih odraslih ljudi bilo je 17 posto u usporedbi s prosjekom Europske unije od 15 posto. Među muškarcima je debljina bila prisutna kod 21 posto, a među ženama 13 posto, hzjz.hr. Neka istraživanja koriste podatke koje ispitanici sami navode o svojoj visini i težini, dok se druga oslanjaju na mjerenja i statističke promjene, prenosi NACIONAL.HR.
Procjena Svjetske zdravstvene organizacije, govori da je 2022. godine dobno standardizirana prevalencija debljine među odraslim stanovnicima Hrvatske iznosila približno 30,6 posto. Hrvatski zavod za javno zdravstvo pozivajući se na veliko međunarodno istraživanje , navelo je procjenu da je iste godine s debljinom živjelo oko 1,8 milijuna odraslih stanovnika Hrvatske.
Gotovo sva dostupna istraživanja pokazuju da su hrvatski muškarci pogođeniji viškom kilograma od žena. Prema podacima koji se navode u novijim zdravstvenim istraživanjima, čak 73 posto odraslih muškaraca i oko 58 posto žena u Hrvatskoj imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Istraživanja pokazuju da Hrvatska ima najveći udio muškaraca i žena s viškom tjelesne mase među članicama EU.
Ispitivanje koje je rađeno 2025.godine , 35 posto stanovnika izjavilo je da je zadovoljno svojom tjelesnom masom. Zadovoljstvo je izrazilo i 67 posto sudionika koji su prema indeksu tjelesne mase pripadali kategoriji prekomjerne tjelesne mase kao i 23 posto osoba iz kategorije pretilih. Znatan dio građana višak kilograma ne doživljava kao problem ili ga barem ne povezuje neposredno sa zdravstvenim rizicima, piše PubMed.
Takva percepcija nije bezazlena, kada odrasla osoba svoju tjelesnu masu smatra prihvatljivom. Mala je vjerojatnost da će promijeniti prehrambene navike, povećati tjelesnu aktivnost ili zatražiti stručnu pomoć.
Međutim, debljina nije samo posljedica nedostatka discipline ili pretjeranog jedenja, nego složena kronična bolest na koju utječu genetika, hormoni, psihološko stanje, dostupnost hrane, radni uvjeti, prihodi, obrazovanje, san, okoliš i mogućnost bavljenja tjelesnom aktivnošću. Upravo zbog toga suvremeni javnozdravstveni pristup ne bi trebao ljude sa debljinom prikazivati kao krivce, nego bi se trebao promatrati sustav u kojem žive.
Gotovo polovica odraslih ne konzumira voće svaki dan. U 2022. godini 47 posto odraslih stanovnika Hrvatske izjavilo je da ne jede voće svakodnevno, dok 43 posto nije pojelo ni jednu porciju povrća. Oba su udjela bila viša od prosjeka Europske unije, objavljuje OBS.
Take podaci govore da se problem ne može svesti na pojedinačne odluke. Zdrava hrana često je skuplja, njezina priprema zahtijeva vrijeme, a visoko prerađeni proizvodi dostupni su na svakom koraku. Hrana bogata šećerom , solju i masnoćama, agresivno se reklamira, jednostavna je za konzumaciju i često je financijski pristupačnija od kvalitetnog obroka.
Deject sa prekomjernom tjelesnom masom imaju veću vjerojatnost da će s debljinom živjeti i u odrasloj dobi. Mogu biti izložena povišenom krvnom tlaku, metaboličkim poremećajima, problemima sa zglobovima, ali i zadirkivanju, diskriminaciji i društvenoj izolaciji. Ni prehrambene navike mladih ne ulijevaju optimizam. Samo trećina hrvatskih petnaestogodišnjaka u 2022. godini svakodnevno je pojelo barem jednu porciju voća, dok je povrće svakodnevno konzumiralo njih drideset posto. Tek oko petine adolescenata bavilo se tjelesnom aktivnošću, objavljuje OBS.
Debljina povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvnih žila, masne jetre, poremećaji disanja, bolesti zglobova i nekih vrsta raka.
Njezine posljedice ne osjećaju samo oboljeli nego i zdravstveni sustav, poslodavci i ukupno gospodarstvo. Troškovi uključuju liječenje povezanih bolesti, smanjenu radnu sposobnost, privremeno umirovljenje i preuranjenu smrtnost.
Prema projekcijama Svjetske federacije za debljinu, koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, do 2035. godine čak 37 posto odrasle hrvatske populacije moglo bi živjeti sa debljinom.
Foto: AI